Znakovi, okidači i alati za one koji imaju problema s prevelikom potrebom za kontrolom. Kako prestati biti dominirajući i vratiti ravnotežu u svakodnevnom životu.
Primijetili ste da lako postajete ljubomorni? Perfekcionist ste i teško podnosite pogreške? Kritični ste prema tuđim idejama i često dajete neželjene savjete ili pak smatrate da je jedini ispravan način da se nešto učini, isključivo vaš način? Postoji mogućnost da ste “control freak”. Dobro je ponekad imati kontrolu jer to znači imati samopouzdanje, samosvijest i zdrav osjećaj vlastite vrijednosti. No, prema američkoj psihologinji Abby Medcalf, postoji velika razlika između toga da budemo u kontroli i da budemo kontrolirajući, jer kada postanemo kontrolirajući, riječ je o nezdravom obrascu ponašanja koji najčešće proizlazi iz straha i nesigurnosti.
Zašto uopće nastojimo kontrolirati?
Prema Medcalf, kontrola nam daje osjećaj sigurnosti i predvidljivosti. Problem nastaje kada ta potreba ode predaleko.
– Tada počinjemo narušavati odnose s drugima jer naše ponašanje postaje kruto, kritično, nametljivo i često odbijajuće. A kako zapravo nikada ne možemo imati potpunu kontrolu nad drugima i životnim događajima, pokušaji da je zadržimo dovode do sukoba, ljutnje, povrijeđenosti i udaljavanja. Na kraju ostajemo još nesigurniji, pa krug kontrole i straha postaje sve jači – ističe psihologinja.
Znakovi da možda imate problema s kontrolom
Medcalf je na svojoj službenoj stranici objavila i popis od 11 znakova prema kojima možete prepoznati jeste li i vi “control freak”, a oni uključuju:
- Lako postajete ljubomorni
- Smatrate da postoji samo jedan ispravan način da se nešto učini – vaš način
- Perfekcionist ste i teško podnosite pogreške
- Osjećate stres kada stvari ne idu po vašem planu
- Kritični ste prema tuđim idejama i često dajete neželjene savjete
- Uplićete se u tuđe odnose ili poslove
- Pokazujete posjedničko ponašanje u vezama
- Prijetite partneru, djeci ili kolegama kako biste dobili moć
- Drugi vas doživljavaju kao dominantne ili zastrašujuće
- Pretjerano vježbate, čistite ili se oslanjate na štetne obrasce poput zlouporabe alkohola ili hrane
- Teško poštujete tuđe granice, iako vjerujete da samo pomažete ili „štedite vrijeme“
Zašto se javlja potreba za kontrolom?
1. Djetinjstvo
Naši obrasci kontrole, ističe Medcalf, često potječu iz ranih odnosa s roditeljima ili skrbnicima. To ne mora značiti da je bilo ozbiljne traume, već da se naše potrebe nisu poklapale s načinom odgoja. Nedostatak bezuvjetne ljubavi, zanemarivanje ili odrastanje uz roditelja koji je bio pretjerano kontrolirajući mogu nas navesti da razvijemo potrebu da u odrasloj dobi sami upravljamo svime.
2. Trauma
Kontrola se često javlja i kao posljedica prošle ili trenutačne traume. Primjerice, ako ste doživjeli nasilje ili imate partnera ili šefa koji kontrolira vas, moguće je da pokušavate pronaći ravnotežu tako da upravljate drugim područjima života.
3. Poremećaji mentalnog zdravlja
Kontrolirajuće ponašanje ponekad je povezano s dijagnozama poput anksioznosti ili poremećaja ličnosti (primjerice granični ili narcisoidni poremećaj).
Okidači kontrolirajućeg ponašanja
Kontrola nije osobina ličnosti, već obrambeni mehanizam. Ako znamo što ga potiče, lakše ćemo ga zaustaviti. Najčešći okidači su:
- Stres – kada je obaveza previše, raste potreba za kontrolom
- Perfekcionizam – uvjerenje da sve mora biti savršeno
- Neizvjesnost i promjene – nepredvidive situacije izazivaju strah
- Pretrpan raspored – manjak vremena i odmora dovodi do nervoze
- Nestrpljivost – kada stvari ne idu dovoljno brzo, kontrola se nameće
- Anksioznost – u korijenu svih navedenih okidača nalazi se strah
– Važno je zapamtiti: ljubav ne izaziva potrebu za kontrolom. Strah to čini – poručuje psihologinja.
Pet alata za zdravu kontrolu nad sobom
Kako biste izašli iz začaranog kruga pretjerane kontrole, psihologinja Abby Medcalf predlaže pet jednostavnih, ali učinkovitih alata koji vam mogu pomoći da povratite unutarnji mir i zdrav osjećaj vlastite snage.
1. Naučite se opustiti
Opustiti se nije lako, ali se može naučiti. Jedna od najučinkovitijih metoda je progresivna mišićna relaksacija (PMR) koju je razvio dr. Edmund Jacobson 1930-ih. PMR uključuje postupno napinjanje i opuštanje mišićnih skupina, što smanjuje tjelesnu napetost i anksioznost te poboljšava san i raspoloženje.
2. Delegirajte i pojednostavite
Nije potrebno sve raditi sami. Ako zadatak neće biti važan za pet godina, nije presudan ni sada. U redu je angažirati pomoć, pojednostaviti raspored ili reći „ne“.
3. Pustite ideju o „jedinom ispravnom načinu“
Ne postoji univerzalno ispravan način čišćenja kuhinjskog pulta ili vođenja doma. Ako netko želi pomoći, dopustite mu da to učini na svoj način.
4. Preispitajte negativne misli
Misli poput: „Nikada neću biti sretan nakon prekida“ ili „Uvijek će biti ovako loše“ nisu činjenice, već strahovi. Zapitajte se: Što bi još moglo biti istinito?
5. Radite na prihvaćanju
Kao što kaže poznata “Molitva za smirenost” Reinholda Niebuhra: „Bože, daj mi spokoj da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim stvari koje mogu i mudrost da prepoznam razliku.“
Prihvaćanje znači shvatiti da ne možemo upravljati drugima i da nije na nama odlučivati što je „najbolje“ za njih. Umjesto kontrole, vježbajmo podršku, slušanje i razumijevanje.
(Ordinacija.hr)
