Kakao s mlijekom generacijama je omiljena poslastica za djecu, no roditelji su sve zabrinutiji zbog skrivenih šećera. Dok jedni tvrde da potiče unos ključnih nutrijenata, drugi upozoravaju na rizik od pretilosti. Donosimo detaljnu analizu koja otkriva što se doista krije u šalici.
Kakao s mlijekom za mnoge je sinonim za djetinjstvo, utješni napitak koji su nam pripremale bake i roditelji. I danas je čest izbor za djecu, pogotovo za onu izbirljivu koja odbijaju piti obično mlijeko. Upravo je to jedan od glavnih argumenata u prilog čokoladnom mlijeku – ono potiče djecu na konzumaciju mlijeka, koje je ključan izvor kalcija, vitamina D i proteina, nužnih za pravilan rast i razvoj kostiju. . Međutim, s druge strane medalje stoji velika zabrinutost zbog dodanog šećera, koji se povezuje s rastućom stopom dječje pretilosti, rizikom od dijabetesa tipa 2 i propadanjem zubi. Pitanje koje muči roditelje stoga je jednostavno: nadmašuju li nutritivne koristi mlijeka negativne posljedice šećera koji se dodaje kako bi ga djeca radije popila?
Pazite što kupujete
Ključ rješenja ove dileme leži u činjenici da nisu svi kakao napitci jednaki. Zdravstvena vrijednost šalice kakaa drastično ovisi o tome priprema li se od čistog, nezaslađenog kakao praha ili od popularnih instant mješavina. Čisti kakao prah, dobiven mljevenjem zrna kakaovca, nutritivno je bogata namirnica. Sadrži antioksidanse flavonoide, koji su korisni za zdravlje srca i mozga, te važne minerale poput magnezija, željeza i cinka. Kada se takav kakao pomiješa s mlijekom, dobiva se napitak čija slatkoća potječe gotovo isključivo od laktoze, prirodnog mliječnog šećera. S druge strane, instant kakao napitci koji se nalaze svugdje oko nas, često sadrže šećer kao glavni sastojak, dok je udio samog kakao praha znatno manji, obično između 15 i 23 posto. Ostatak čine arome, emulgatori i drugi aditivi koji ovaj proizvod pretvaraju u slatkiš u tekućem obliku.
Čisti kakao prah, dobiven mljevenjem zrna kakaovca, nutritivno je bogata namirnica. Sadrži antioksidanse flavonoide, koji su korisni za zdravlje srca i mozga, te važne minerale poput magnezija, željeza i cinka.
Razlika u sastavu postaje najočitija kada se analiziraju brojke. Šalica od 200 ml mlijeka s oko 10 grama (dvije žličice) nezaslađenog kakao praha sadržavat će otprilike 147 kalorija i oko 9,4 grama šećera, pri čemu je sav taj šećer prirodna laktoza iz mlijeka. Istovremeno, takav napitak osigurava djetetu i vrijedna vlakna te minerale iz kakaa. Usporedbe radi, ista količina mlijeka pomiješana s 20 grama tipičnog instant kakao praha može sadržavati oko 182 kalorije i čak 24 grama šećera. Od toga, oko 14,6 grama čini dodani šećer iz instant mješavine, što je ekvivalent gotovo četiri žličice šećera. To znači da jedna šalica instant kakaa može sadržavati više od dvostruke količine šećera u odnosu na domaću verziju, čime se nutritivno vrijedan obrok pretvara u značajan izvor praznih kalorija.
Posljedice takvog izbora nisu zanemarive. Prekomjeran unos dodanog šećera ne samo da povećava rizik od pretilosti i s njom povezanih bolesti, već može i poništiti neke od koristi samog mlijeka. Naime, istraživanja pokazuju da šećer može smanjiti iskoristivost kalcija i magnezija, minerala ključnih za zdravlje kostiju i živčanog sustava. Iako zagovornici ističu da čokoladno mlijeko čini tek oko 4% ukupnog unosa dodanog šećera u dječjoj prehrani, znatno manje od gaziranih pića, kritičari upozoravaju da se navika na slatke okuse stvara od malih nogu i da je svako smanjenje unosa šećera korak u pravom smjeru. Studije su pokazale da se čak i u školama, gdje je udio šećera u čokoladnom mlijeku smanjen, djeca i dalje okreću tom napitku, što dovodi do veće ukupne potrošnje mlijeka, ali i postavlja pitanje dugoročnih prehrambenih navika.
Skriveni stimulansi i preporuke za dob
Osim šećera, važno je obratiti pozornost i na prirodni sastav kakaa. On sadrži kofein i teobromin, tvari koje djeluju kao blagi stimulansi na živčani sustav. Iako su količine manje nego u kavi ili nekim čajevima, djeca su osjetljivija na njihov učinak. Zbog toga se preporučuje umjerena konzumacija, a napitke na bazi kakaa trebalo bi izbjegavati u večernjim satima kako ne bi ometali san. Stoga bi s uvođenjem kakaa u prehranu trebalo pričekati barem do djetetove druge godine, a i tada ga uvoditi postupno i u malim količinama.
Zaključak je jasan: kakao može biti zdrav i hranjiv dio dječje prehrane, ali samo ako se pripremi na pravi način. Umjesto gotovih instant mješavina prepunih šećera, najbolji je izbor koristiti čisti, nezaslađeni kakao prah. Takav napitak zadržava sve nutritivne prednosti mlijeka i kakaa, uz minimalnu količinu prirodnog šećera. Ako je djetetu potrebno dodatno zasladiti napitak, preporučuje se dodati minimalnu količinu prirodnog zaslađivača, poput malo meda. Na taj način roditelji imaju potpunu kontrolu nad količinom šećera, a dijete dobiva ukusan i nutritivno bogat obrok koji podupire njegov zdrav rast i razvoj.
( Ordinacija.hr )
