Nakon smrti novorođenčeta u Zagrebu, primalje upozoravaju da nedostatak zakonske regulative ugrožava sigurnost trudnica, rodilja i novorođenčadi te apeliraju na institucije da jasno definiraju ulogu i odgovornost primalja u zdravstvenom sustavu.
Tragični događaj koji se u Zagrebu odvio u noći s 4. na 5. rujna, prilikom kojeg je smrtno stradalo novorođenče, šokirao je cijelu Hrvatsku. Podsjetimo, 42-godišnja majka blizance je porađala u stanu uz pomoć 69-godišnje austrijske državljanke koja se predstavljala kao međunarodno ovlaštena primalja. Tijekom poroda jedan je od blizanaca, nažalost, preminuo, a Austrijanka je uhićena i osumnjičena za kazneno djelo nesavjesnog liječenja.
Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu zatražilo je istražni zatvor zbog opasnosti od bijega i utjecaja na svjedoke, no sudac istrage prijedlog je odbio.
Goluža: Bolnice su jedino sigurno mjesto
Radilo se o, kako je u subotu istaknuo specijalist ginekologije i opstetricije KBC-a Zagreb Trpimir Goluža, o blizanačkoj trudnoći u 34. tjednu te o dogovorenom porodu kod kuće.
– Tijekom poroda posteljice došlo je do komplikacija koje su ugrozile zdravstveno stanje majke te je pozvana hitna pomoć. U šest sati ujutro svi su stigli u bolnicu, a preminulo dijete prevezeno je na patologiju – istaknuo je Goluža te dodao kako su majka i živo rođeno dijete u dobrom stanju te se dobro oporavljaju.
– Porođajna masa preminulog novorođenčeta pokazuje da bi, da je porod vođen u bolnici, dijete sigurno preživjelo i bilo u dobrom stanju nakon poroda. Bolnice su jedino sigurno mjesto za porođaj. Takav pokušaj da netko izvan Republike Hrvatske dolazi i obavlja porode po kućama nije u skladu sa zakonom i to će se sankcionirati – naglasio je Goluža.
Hrvatska pravno u “sivoj zoni”
Uhićenje austrijske primalje za Večernji list potvrdili su i iz austrijskog Ministarstva vanjskih poslova. Hrvatska se, kako piše “Kleine Zeitung”, kada je riječ o kućnim porodima, nalazi pravno u “sivoj zoni”, odnosno nisu izričito zabranjeni, no primalje zakonski smiju raditi isključivo u bolnicama. U Austriji je pak kućni porod moguć i djelomično je plaćen sredstvima zdravstvenog osiguranja.
Planira li se poduzimanje određenih mjera kako bi se spriječili slični ishodi u budućnosti te postoje li planovi za dodatnu regulaciju ili nadzor kućnih poroda u Hrvatskoj, pitali smo Ministarstvo zdravstva, odakle su nam kratko kazali kako nisu upoznati s detaljima tragičnog događaja te kako ga ne mogu komentirati do završetka službene istrage.
– Ministarstvo zdravstva upoznato je s predmetnim slučajem isključivo putem medijskih natpisa, dok su nam konkretni detalji nepoznati. S obzirom na navedeno, Ministarstvo ne može komentirati predmetni slučaj do završetka službene istrage. Prema trenutačno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kućni porod nije reguliran, stoga je važno da se porođaji odvijaju u zdravstvenim ustanovama koje su primjereno opremljene za pružanje potpune medicinske skrbi, uključujući mogućnost brze medicinske intervencije u slučaju komplikacija – istaknuli su.
Traže zakonsku regulaciju
Potresene ovim tragičnim događajem, dio primalja apelirao je na institucije za zaštitu i sigurnost trudnica, rodilja, babinjača i novorođenčadi te su zatražile rješavanje statusa primalja u zdravstvenom sustavu.
– S dubokom tugom primile smo vijest o smrti novorođenčeta prilikom poroda kod kuće. U ime primalja izražavamo iskrenu sućut i suosjećanje majci, ocu i obitelji koja je doživjela nenadoknadiv gubitak. Ovaj tragičan događaj jasno pokazuje da pitanje poroda kod kuće u Republici Hrvatskoj i dalje nije zakonski uređeno, što izravno ugrožava sigurnost žena i novorođenčadi te stavlja primalje u profesionalnu i pravnu nesigurnost. Neodgovarajuća regulacija i izostanak jasnih smjernica ozbiljan su rizik i neprihvatljiv propust na razini sustava – istaknule su.
Također su Hrvatskoj komori primalja uputile i nekoliko zahtjeva, među kojima i da se hitno pokrene postupak utvrđivanja svih okolnosti i odgovornosti u vezi sa samostalnosti, odgovornosti primalja u rodilištima te primjenom Zakona o primaljstvu u praksi. Traže i da se javno nedvosmisleno zauzme stav o porodu kod kuće te o profesionalnoj ulozi i odgovornosti primalja u tim situacijama kao i da se iniciraju razgovori s nadležnim državnim institucijama radi donošenja zakonskog i podzakonskog okvira kojim će se regulirati porodi kod kuće. Također zahtijevaju i poduzimanje preventivnih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih tragičnih ishoda te osigurala sigurnost žena u trudnoći, porodu i babinjama kao i novorođenčadi.
– Komora mora hitno reagirati, jasno definirati profesionalnu odgovornost primalja i poduzeti sve korake kako bi se spriječili ovakvi tragični ishodi. Istovremeno, potrebno je pokrenuti dijalog s nadležnim institucijama kako bi se stvorio zakonski okvir koji će osigurati zaštitu žena i njihovu sigurnost tijekom poroda. Očekujemo jasnu, brzu i odlučnu reakciju Komore, jer svako odgađanje znači nastavak pravne praznine i rizik za živote i sigurnost žena novorođenčadi te obitelji – poručile su.
Primaljska skrb isključivo u bolnicama
Iz Hrvatske komore primalja također su upozorili na nužnost hitnog rješavanja pitanja izvanbolničkih porođaja u Hrvatskoj, istaknuvši, među ostalim, kako su u mnogim zemljama Europske unije porođaji izvan rodilišta jasno regulirani, a primaljska skrb dostupna je ženama koje biraju rađati kod kuće, u kući za porođaje, ambulanti ili u rodilištu te kako takva praksa omogućava sigurnost za majku i dijete te smanjuje rizik od komplikacija.
– Hrvatska je među rijetkima gdje je primaljska skrb dostupna isključivo unutar bolnica, a izvanbolnički porođaji nisu dio zdravstvenog sustava. To znači da za zdrave trudnice i rodilje skrbe liječnici, a ne primalje. Premda žene imaju pravo roditi kod kuće, licencirane hrvatske primalje smiju voditi porode samo u bolnicama, dok mnoge žene zbog nedostatka regulacije angažiraju primalje iz inozemstva, čime se povećava rizik za majku i dijete – ističu iz Komore.
Dodaju i kako Komora ima 417 prvostupnica primaljstva kompetentnih za pružanje samostalne primaljske skrbi trudnicama, rodiljama i babinjačama, sukladno Zakonu o primaljstvu te kako je sada na nadležnom ministarstvu da “zakon provede u djelo” te omogući ženama porođaj izvan bolnice uz stručnu podršku prvostupnica primaljstva. Poručuju i kako bi uz kvalitetne stručne smjernice i reguliranje ovog područja rizik od ponavljanja ovakvih tragedija bio sveden na minimum.
– Što se tiče „međunarodno licencirane primalje“ s austrijskim državljanstvom, HKP toj osobi nije priznao inozemnu stručnu kvalifikaciju u Hrvatskoj, ona nema pokrenut postupak za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za prvostupnicu primaljstva, nema podnesen Zahtjev za privremeno ili povremeno pružanje usluga u Hrvatskoj niti joj je takvo pružanje usluga u Hrvatskoj ikada odobreno. U Registru članica Hrvatske komore primalja nije upisana članica s austrijskim državljanstvom te ona ne posjeduje licencu tj. odobrenje za samostalna rad HKP-a – ističu iz Komore.
(Ida Balog, Snježana Herak)
