Probiotici i prehrana koja podržava mikrobiom nisu samo trend nego znanstveno potvrđena osnova zdravlja. Uvođenjem jednostavnih promjena – od jogurta i vlakana do smanjenja šećera – jačamo imunitet, probavu i mentalno zdravlje. Mali koraci u prehrani donose velike promjene za crijeva i cijeli organizam.
Naš mikrobiom – zajednica trilijuna mikroorganizama u crijevima – sve je češća tema u medicini i znanosti. Istraživanja potvrđuju da prehrana i probiotici imaju presudnu ulogu u njegovoj ravnoteži, što direktno utječe na naš imunitet, probavu pa čak i mentalno zdravlje.

Što je mikrobiom?
Mikrobiom čine bakterije, gljivice i virusi koji žive u našem tijelu, a najveća koncentracija nalazi se u crijevima. On utječe na probavu, imunološki sustav, razgradnju hranjivih tvari, ali i na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina. Prema istraživanju Frontiers in Microbiology (2024.), stabilan mikrobiom povezan je s boljim imunitetom i manjim rizikom od kroničnih bolesti.
Uloga probiotika
Probiotici su živi mikroorganizmi koji unose „dobre bakterije“ u naš organizam. Najpoznatiji su sojevi Lactobacillus, Bifidobacterium i Saccharomyces. Prema studiji objavljenoj u MDPI Microorganisms (2024.), probiotici mogu pomoći kod probavnih smetnji, sindroma iritabilnog crijeva, ali i podržati metabolizam i imunitet. Njihova učinkovitost ovisi o vrsti soja i načinu primjene.

Prehrana za snažan mikrobiom
Prehrana je najvažniji faktor u održavanju ravnoteže mikrobioma. Stručnjaci preporučuju:
- Vlakna (cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, voće)
- Fermentiranu hranu (jogurt, kefir, kiseli kupus, kimchi, miso)
- Raznolikost biljnih namirnica za poticanje različitih sojeva bakterija
- Smanjen unos šećera i procesuirane hrane koja potiče rast „loših“ bakterija.
Upravo kombinacija vlakana i fermentirane hrane daje najbolji temelj za stabilan mikrobiom.

Sinergija prebiotika i probiotika
Prebiotici su vlakna koja hrane dobre bakterije, dok probiotici unose same bakterije. Kada se kombiniraju, nastaju tzv. synbiotici, koji pružaju dvostruku korist. Primjeri uključuju jogurt s dodatkom zobenih pahuljica ili kefir s voćem.
Mikrobiom i mentalno zdravlje
Sve je više dokaza da crijeva i mozak komuniciraju putem tzv. gut-brain osi. Nedavna studija objavljena u časopisu Nature (2025.) pokazala je da probiotici mogu smanjiti negativno raspoloženje već nakon 1–2 tjedna korištenja. Time se otvara novo područje primjene probiotika u podršci mentalnom zdravlju.

Praktični savjeti i mjere opreza
- Odaberite probiotike s jasno označenim sojem i brojem živih kultura (CFU).
- U prehranu redovito uključite fermentirane namirnice.
- Kombinirajte probiotike s prebioticima radi jačeg učinka.
- Osobe s oslabljenim imunitetom trebaju probiotike koristiti uz liječnički savjet.
Kvaliteta i sigurnost proizvoda značajno varira, stoga je važno birati provjerene izvore.
A. H.