S dolaskom kraćih dana mnogi osjećaju umor, tjeskobu i promjene raspoloženja. Saznajte kako prepoznati simptome SAD-a, njegove uzroke i načine liječenja.
S dolaskom jeseni i kraćih, tmurnijih dana mnogi ljudi primjećuju pad energije, razdražljivost i promjene raspoloženja. Za neke, ovaj sezonski pad nije samo prolazni “jesenski blues”, već se radi o sezonskom afektivnom poremećaju (SAD), obliku depresije koji se javlja u približno isto vrijeme svake godine.
Što je sezonski afektivni poremećaj?
SAD je depresivno stanje povezano s promjenama godišnjih doba. Najčešće počinje u jesen i traje kroz zimu, dok se u proljeće i ljeto povlači. Rjeđe, simptomi se mogu pojaviti u proljeće ili ljeto i nestati u jesen. SAD može značajno utjecati na svakodnevni život – iscrpljuje energiju, smanjuje motivaciju i otežava uživanje u aktivnostima koje inače volimo.
Koji su simptomi?
Simptomi SAD-a mogu se pojaviti postupno i postajati intenzivniji kako sezona napreduje. Najčešći znakovi uključuju:
- Dugotrajni osjećaj tuge, bezvoljnosti ili umora gotovo svaki dan
- Gubitak interesa za aktivnosti koje inače volite
- Problemi sa spavanjem – previše spavanja ili nesanica
- Promjene u apetitu i tjelesnoj težini, posebno žudnja za hranom bogatom ugljikohidratima i prejedanje
- Teškoće s koncentracijom i pad produktivnosti
- Osjećaj beznađa, krivnje ili bezvrijednosti
- Suicidalne misli
Simptomi koji su specifični za jesenski i zimski SAD mogu uključivati:
- Pretjerano spavanje
- Promjene u apetitu, posebno žudnja za hranom bogatom ugljikohidratima
- Povećanje tjelesne težine
- Umor ili nizak nivo energije
Zašto dolazi do SAD-a?
Točan uzrok SAD-a još nije poznat, ali stručnjaci navode nekoliko važnih faktora:
- Biološki sat (cirkadijani ritam) – kraći dani i manjak sunčeve svjetlosti mogu poremetiti unutarnji sat tijela i izazvati simptome depresije
- Serotonin – pad ovog “hormona sreće” u mozgu može doprinijeti depresiji
- Melatonin – promjene godišnjeg doba mogu poremetiti razinu melatonina, hormona koji regulira spavanje i raspoloženje
Tko je rizičnoj skupini?
SAD se češće javlja kod žena i mlađih odraslih, te kod osoba s obiteljskom poviješću depresije ili bipolarnog poremećaja. Također, češći je kod ljudi koji žive dalje od ekvatora zbog manjka sunčeve svjetlosti zimi. Niska razina vitamina D može dodatno povećati rizik, jer vitamin D pomaže u regulaciji serotonina.
Osobe s bipolarnim poremećajem imaju povećan rizik od SAD-a. Kod nekih, epizode manije ili hipomanije mogu se pojaviti u proljeće i ljeto, dok depresija često dolazi u jesen i zimu.
Kada potražiti pomoć?
Pad raspoloženja koji traje nekoliko dana je normalan, no ako osjećaji tuge traju dulje i ometaju svakodnevni život, važno je obratiti se liječniku. Posebnu pozornost obratite ako:
- Dođe do promjena u obrascima spavanja i apetitu
- Posežete za alkoholom radi utjehe
- Osjećate beznađe ili imate misli o samoozljeđivanju
Može li se liječiti i prevenirati?
SAD se može uspješno liječiti. Najčešće metode uključuju:
- Svjetlosnu terapiju (fototerapiju) – posebne lampe nadomještavaju manjak sunčeve svjetlosti
- Psihoterapiju – razgovor s terapeutom pomaže u upravljanju simptomima
- Lijekove – antidepresivi u određenim slučajevima
Za osobe koje već imaju iskustva sa SAD-om, korisno je započeti terapiju prije nego simptomi počnu i nastaviti je kroz razdoblje kada simptomi obično nestaju. Time se može spriječiti pogoršanje raspoloženja, promjene u apetitu i smanjenje energije.
Prepoznajte znakove na vrijeme
S dolaskom jeseni pratite svoje raspoloženje i energiju. Prepoznavanje prvih znakova sezonskog afektivnog poremećaja i pravovremena reakcija mogu spriječiti komplikacije i omogućiti vam da zimu provedete s više energije, stabilnijim raspoloženjem i boljim mentalnim zdravljem.
(Ordinacija.hr)
