Roditelji se često pitaju je li kozje mlijeko zdravija alternativa kravljem, pogotovo za najmlađe. Iako se kozje mlijeko ističe lakšom probavljivošću, stručnjaci upozoravaju da nijedno neadaptirano životinjsko mlijeko nije prikladno za dojenčad mlađu od godinu dana.
Kozje mlijeko sve je popularniji izbor u prehrani, a mnogi ga smatraju nutritivno superiornijim i lakšim za probavu od kravljeg mlijeka. Ta reputacija proizlazi iz njegova sastava: masne molekule u kozjem mlijeku su manje i ne grupiraju se, što omogućuje bržu i lakšu razgradnju u želucu. Proteini kozjeg mlijeka, posebice kazein, tvore mekšu skutu u doticaju sa želučanom kiselinom, što dodatno olakšava probavni proces. Neke studije pokazuju da se kozje mlijeko probavi za oko 40 minuta, dok je za kravlje mlijeko potrebno i do tri sata. Uz to, kozje mlijeko prirodno sadrži više kalcija, kalija i vitamina A u usporedbi s kravljim, a sastavom je sličnije majčinom mlijeku, što ga čini privlačnom opcijom za roditelje koji traže najbolju prehranu za svoju djecu.
Nije za dojenčad
Unatoč svim prednostima, ključno je upozorenje stručnjaka: neadaptirano kozje, kao ni kravlje mlijeko, nikada se ne smije davati djeci mlađoj od 12 mjeseci. Probavni sustav i bubrezi dojenčadi još nisu dovoljno razvijeni da bi mogli preraditi visoku koncentraciju proteina i minerala prisutnih u čistom životinjskom mlijeku. Poseban rizik kod kozjeg mlijeka jest njegov prirodno nizak udio folne kiseline i vitamina B12, esencijalnih nutrijenata za razvoj crvenih krvnih stanica. Nedostatak ovih vitamina može dovesti do ozbiljnog stanja poznatog kao megaloblastična anemija. Stoga, uvođenje bilo kojeg neprerađenog životinjskog mlijeka u prvoj godini života može ugroziti zdravlje i pravilan razvoj djeteta.
Poseban rizik kod kozjeg mlijeka jest njegov prirodno nizak udio folne kiseline i vitamina B12, esencijalnih nutrijenata za razvoj crvenih krvnih stanica. Nedostatak ovih vitamina može dovesti do ozbiljnog stanja poznatog kao megaloblastična anemija.
Sigurna alternativa
Sigurna alternativa za dojenčad su adaptirane mliječne formule na bazi kozjeg mlijeka. Ovi proizvodi su posebno formulirani kako bi zadovoljili sve nutritivne potrebe djeteta od rođenja. Obogaćeni su ključnim vitaminima i mineralima, uključujući željezo, folnu kiselinu i vitamin D, čime se eliminira rizik od nutritivnih nedostataka. Nakon desetljeća korištenja diljem svijeta, formule na bazi kozjeg mlijeka nedavno su i službeno priznate od strane Američke akademije za pedijatriju (AAP) kao sigurna i potpuna prva opcija za prehranu dojenčadi, ravnopravno s formulama na bazi kravljeg mlijeka. To roditeljima pruža još jednu visokokvalitetnu opciju za prehranu njihovih najmlađih.
Česta je zabluda da je kozje mlijeko rješenje za djecu s dijagnosticiranom alergijom na proteine kravljeg mlijeka (APKM). Iako kozje mlijeko sadrži znatno niže razine alfa-S1 kazeina, jednog od glavnih alergena u kravljem mlijeku, struktura ostalih proteina dovoljno je slična da može izazvati unakrsnu alergijsku reakciju. Procjenjuje se da će značajan postotak djece alergične na kravlje mlijeko reagirati i na kozje. Stoga, kod potvrđene alergije, prelazak na kozje mlijeko nije siguran izbor bez konzultacije s pedijatrom ili alergologom. Za takvu djecu preporučuju se posebne, ekstenzivno hidrolizirane ili elementarne formule. Kozje mlijeko može biti opcija za djecu s blažim probavnim smetnjama ili osjetljivošću, ali ne i za onu s pravom alergijom.
Kada djeca ne bi trebala piti mlijeko?
Osim dobi do prve godine, postoje i druge situacije u kojima bi djeca trebala izbjegavati ili ograničiti unos mlijeka. Prva i najočitija je dijagnosticirana alergija na mliječne proteine, kada je nužno iz prehrane izbaciti sve mliječne proizvode i pronaći alternativne izvore kalcija uz nadzor liječnika. Drugo stanje je intolerancija na laktozu, nemogućnost probavljanja mliječnog šećera. Iako kozje mlijeko sadrži nešto manje laktoze od kravljeg, ta razlika je premala da bi bila značajna za osobe s intolerancijom. U tom slučaju, rješenje su proizvodi bez laktoze ili fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira, koje mnogi lakše podnose.
Konkretno, kalcij iz mlijeka može ometati apsorpciju željeza iz hrane, što povećava rizik od anemije zbog nedostatka željeza. Uz to, prevelike količine mlijeka mogu uzrokovati i probavne probleme poput zatvora.
Čak i kod djece koja nemaju nikakvih smetnji, važno je ograničiti unos mlijeka. Preporuka stručnjaka je do 500 ml mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno. Prekomjerna konzumacija mlijeka može dovesti do smanjenog unosa drugih važnih namirnica, što stvara rizik od nutritivnih deficita. Konkretno, kalcij iz mlijeka može ometati apsorpciju željeza iz hrane, što povećava rizik od anemije zbog nedostatka željeza. Uz to, prevelike količine mlijeka mogu uzrokovati i probavne probleme poput zatvora. Voda bi uvijek trebala biti primarni napitak za hidrataciju, a mlijeko dio uravnotežene prehrane, a ne njezina zamjena.
( Ordinacija.hr )
