Prema riječima kardiologa, doktora Igora Šeste, voditelja odjela Kardiologija I u Klinici Magdalena, svaki pacijent s novonastalom boli u prsima zahtijeva pažljivu procjenu.
Bol u prsima jedan je od onih simptoma koji odmah budi nelagodu i strah. Pitanje koje se prvo postavlja jest radi li se o srčanom udaru ili o nekoj manje ozbiljnoj tegobi? I to nije bez razloga. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2023. godinu, od bolesti srca i krvnih žila umrlo je gotovo 20 tisuća osoba, što je oko 39% svih smrti te godine. Hrvatska pritom i dalje bilježi veću smrtnost od prosjeka Europske unije pa se s pravom govori da su bolesti srca i krvnih žila naš najveći javnozdravstveni izazov.
Međutim, uzrok boli u prsima nije samo potencijalni srčani udar jer ovaj simptom može upućivati na brojne tegobe, od potpuno bezopasnih do onih opasnih po život. Ipak, prema riječima kardiologa Igora Šeste, dr. med., specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, voditelja odjela Kardiologija I u Klinici Magdalena, svaki pacijent s novonastalom boli u prsima zahtijeva pažljivu procjenu.
„Najvažniji zadatak kardiologa jest prepoznati radi li se o srčanoj bolesti, osobito koronarnoj bolesti srca i infarktu miokarda, jer tada pravovremeno liječenje spašava život“, smatra kardiolog i dodaje kako svaka nova, jaka ili dugotrajna bol u prsima zahtijeva hitnu liječničku procjenu.
Tihi infarkt
Doktor Šesto objašnjava kako koronarna bolest srca nastaje zbog ateroskleroze, postupnog nakupljanja masnoća, kalcija i upalnih stanica u stijenkama koronarnih arterija. Suženje ili začepljenje krvne žile ograničava dotok kisika srčanom mišiću, što uzrokuje bol i oštećenje tkiva, a najčešći simptom koronarne bolesti je angina pectoris, odnosno pritisak, stezanje ili pečenje u prsima, koji se javlja pri naporu ili stresu, a smiruje se mirovanjem ili lijekovima poput nitroglicerina.
„Bol se često širi u lijevu ruku, vrat, donju čeljust ili leđa. Ponekad se, umjesto tipične boli, pojavljuje samo otežano disanje ili umor, posebno kod starijih osoba i dijabetičara. Stabilna angina pojavljuje se predvidljivo, pri većem fizičkom naporu, dok nestabilna angina označava promjenu u učestalosti i jačini bolova, bol u mirovanju ili bol koja ne prolazi na uobičajene lijekove“, kaže kardiolog.
Doktor Šesto upozorava na to da je nestabilna angina hitno stanje i da može prethoditi infarktu do kojega dolazi kada se koronarna arterija iznenada potpuno začepi, najčešće pucanjem aterosklerotskog plaka i stvaranjem krvnog ugruška u jednoj od arterija koje krvlju opskrbljuju srčani mišić.
„Srčani mišić nakon začepljenja ostaje bez kisika i počinje odumirati, a simptomi uključuju jaku, dugotrajnu bol ili pritisak u prsima, koji traje dulje od dvadeset minuta, bol koja se širi u ruku, leđa, vrat ili trbuh, zatim znojenje, mučninu, vrtoglavicu, kratak dah te osjećaj straha ili predosjećaj smrti. U ovom slučaju, osoba treba odmah pozvati hitnu pomoć na broj 112“, savjetuje specijalist kardiolog iz Klinike Magdalena.
Vrijeme je faktor od najveće važnosti
Pritom, ističe stručnjak, treba imati na umu kako postoje slučajevi s blažim simptomima srčanog udara, pa čak i bez tipične boli, a u medicinskoj terminologiji takav srčani udar naziva se tihim infarktom.
„Infarkt nije uvijek dramatičan kao u filmovima. Kod nekih bolesnika simptomi su blaži, a kod žena, starijih i dijabetičara infarkt može proći čak i bez tipične boli. Dijagnoza se postavlja kombinacijom EKG-a, laboratorijskih nalaza poput troponina i kliničke slike. Liječenje ovisi o vremenu i dostupnosti: primarna perkutana koronarna intervencija, tj. širenje žile balonom i stentom, metoda je izbora, dok se tromboliza, terapija lijekovima koji otapaju ugrušak, koristi ako invazivno liječenje nije odmah dostupno. Što je duže arterija začepljena, to će više srčanog mišića biti nepovratno oštećeno, a to nažalost dovodi do slabljenja srčane sposobnosti da funkcionira kao pumpa. S druge strane, što se ranije otvori začepljena žila, veća je šansa za preživljavanje i očuvanje funkcije srca, te je stoga vrijeme faktor od najveće važnosti“, objašnjava kardiolog Šesto, i dodaje kako postoji vremenski prozor od šest sati od nastanka začepljenja krvne žile unutar kojeg se – ako se žila otvori zahvatom – može spriječiti ozljeda srčanog mišića.
Nije samo infarkt uzrok boli u prsima
Iako nam je prva pomisao kod boli u prsima infarkt, doktor Šesto objašnjava da postoje razna zdravstvena stanja s tom simptomatikom. Jedna od dijagnoza koja stoji iza ove neugodne boli može biti i plućna embolija, odnosno krvni ugrušak u plućnoj arteriji koji izaziva naglu, jaku bol i otežano disanje. Treba spomenuti i akutnu disekciju aorte koja nastaje kod naglog raslojavanja stijenke aorte i prezentira se također kao jaka bol u prsima. To je isto kao i srčani infarkt – stanje koje zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju.
Također, upala pluća ili plućne maramice često se manifestira kroz bol koja se pojačava pri disanju, a slične simptome ima pneumotoraks ili kolaps pluća.
„Osim bolesti pluća, bol u prsima pojavljuje se i zbog gastrointestinalnih uzroka, kao što su refluksna bolest jednjaka, koja izaziva žgaravicu i vraćanje kiseline, spazam jednjaka, hijatalna hernija (želučana kila), ali i bolesti želuca i žučnog mjehura. Također, mišićno-koštani uzroci boli u prsima uključuju upalu ili ozljedu mišića i rebara, kostohondritis, odnosno upalu hrskavice prsnog koša, te bol nakon fizičkog napora“, kaže doktor Šesto i napominje kako ponekad bol u prsima može biti uzrokovana i psihičkim stanjima poput anksioznosti i paničnih napadaja koji posve ‘oponašaju’ anginu pectoris, a popraćeni su osjećajem gušenja i ubrzanim radom srca.
Prevencija je najbolji lijek
Na kraju, kardiolog naglašava kako je za zdravo srce najvažnije usvojiti zdrave životne navike. „Prestanak pušenja, kontrola krvnog tlaka, šećera i masnoća, redovita tjelesna aktivnost i zdrava prehrana značajno smanjuju rizik od srčanog udara”, ističe doktor Igor Šesto i poručuje da je uz pravodobno prepoznavanje bolesti i liječenje, ali i prevenciju, moguće sačuvati zdravlje srca i izbjeći teške posljedice.
Sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.
