Trend poznat pod engleskim nazivom “What I Eat in a Day” (#WIEIAD) preplavio je društvene mreže, a posebice TikTok, gdje hashtag broji više od 15 milijardi pregleda. U kratkim, dinamičnim videozapisima korisnici, najčešće mlade i vitke influencerice, dokumentiraju sve što pojedu tijekom jednog dana. Sadržaj varira od estetski savršenih veganskih obroka, acai zdjela i zelenih sokova do “realističnih” prikaza brze hrane. Iako se mnogim tinejdžerima ovo čini kao izvor inspiracije za zdravije navike, znanstvene studije i klinički psiholozi upozoravaju na tamnu stranu ovog fenomena koja može imati razorne posljedice.
Nerealni standardi
Glavna opasnost leži u promoviranju potpuno nerealnih standarda i implicitnoj poruci: “ako budeš jeo kao ja, izgledat ćeš kao ja”. Problem je u tome što su ti videozapisi gotovo uvijek visoko stilizirani i prikazuju samo pažljivo odabran isječak nečijeg života, a ne stvarnost. Kreatori sadržaja, koji u velikoj većini slučajeva nemaju nikakve nutricionističke kvalifikacije, često promoviraju niskokalorične dijete, izbacivanje cijelih skupina namirnica ili “čistu prehranu” koja graniči s poremećajem. Gledatelji, mahom adolescenti u osjetljivoj fazi razvoja, počinju uspoređivati vlastite prehrambene navike i tijela s tim nedostižnim idealom, što neizbježno vodi osjećaju krivnje, srama i dubokog nezadovoljstva vlastitim izgledom.
Kreatori sadržaja, koji u velikoj većini slučajeva nemaju nikakve nutricionističke kvalifikacije, često promoviraju niskokalorične dijete, izbacivanje cijelih skupina namirnica ili “čistu prehranu” koja graniči s poremećajem. Gledatelji, mahom adolescenti u osjetljivoj fazi razvoja, počinju uspoređivati vlastite prehrambene navike i tijela s tim nedostižnim idealom.
Ovakav sadržaj izravan je okidač za razvoj poremećaja prehrane. Za mlade osobe koje su već sklone anksioznosti ili imaju problema sa samopouzdanjem, stalna izloženost videima koji glorificiraju restrikciju može potaknuti opsesivno brojanje kalorija, strah od hrane, preskakanje obroka i takozvano “body checking” – neprestano provjeravanje tjelesne težine i oblika. Čak i videozapisi koji navodno promoviraju oporavak od poremećaja prehrane mogu biti paradoksalno štetni jer često sadrže detaljne opise restriktivnih navika. Stručnjaci upozoravaju i na porast ortoreksije, nezdrave opsjednutosti “zdravom” hranom, gdje svako odstupanje od rigorozno postavljenog plana prehrane izaziva golemu anksioznost.
Za mlade osobe koje su već sklone anksioznosti ili imaju problema sa samopouzdanjem, stalna izloženost videima koji glorificiraju restrikciju može potaknuti opsesivno brojanje kalorija, strah od hrane, preskakanje obroka i takozvano “body checking” – neprestano provjeravanje tjelesne težine i oblika.
Dodatni problem predstavlja i sam algoritam TikToka, koji je dizajniran da korisnika zadrži što dulje na platformi. Dovoljno je da dijete pogleda samo jedan ili dva takva videa, i algoritam će njegov profil preplaviti sličnim sadržajem, stvarajući opasan “mjehurić” iz kojeg je teško izaći. Time se stvara lažan dojam da su svi opsjednuti savršenom prehranom i izgledom, što dodatno pojačava pritisak i osjećaj neadekvatnosti. Istraživanja su pokazala da čak i kratkotrajna izloženost ovakvom sadržaju može značajno pogoršati sliku o vlastitom tijelu i povećati anksioznost.
Kako prepoznati opasne znakove kod djeteta
Roditelji moraju biti svjesni znakova koji mogu ukazivati na to da je trend “Što jedem u danu” počeo opasno utjecati na njihovo dijete. Obratite pozornost ako vaše dijete odjednom postane preokupirano hranom, kalorijama ili specifičnim dijetama o kojima priča bez prestanka. Alarmantan znak je i naglo izbacivanje cijelih skupina namirnica, poput ugljikohidrata ili masti, bez medicinskog razloga. Pripazite na promjene u ponašanju, kao što su izbjegavanje zajedničkih obroka, tajnovitost oko jela, osjećaj krivnje ili tjeskobe nakon jela te opsesivno vaganje. Ako primijetite da se dijete neprestano uspoređuje s influencerima, izražava ekstremno nezadovoljstvo svojim tijelom unatoč normalnoj težini ili počinje snimati vlastite #WIEIAD videozapise, vrijeme je za hitnu reakciju.
Što roditelji mogu učiniti
Ključ je u otvorenoj i iskrenoj komunikaciji. Razgovarajte s djetetom o sadržaju koji gleda na internetu i pitajte ga kako se osjeća zbog toga, bez osuđivanja. Važno je naučiti ga kritičkom razmišljanju – objasnite mu da je sadržaj na društvenim mrežama često uljepšan, nerealan i da ne prikazuje cjelovitu sliku. Pomaknite fokus s izgleda na zdravlje, naglašavajući da je svako tijelo drugačije i ima jedinstvene prehrambene potrebe. Promovirajte uravnotežen odnos prema hrani kao izvoru energije i užitka, a ne kao sredstvu kontrole. Ako je potrebno, postavite granice vezane uz vrijeme provedeno pred ekranom. Ukoliko primijetite ozbiljne znakove poremećaja prehrane, poput dramatičnog gubitka težine ili opsesivnog ponašanja, ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć liječnika, psihologa ili nutricionista specijaliziranog za rad s mladima. ( Ordinacija.hr )
