Veći unos voća, povrća, ribe i PUFA povezan je s višim životnim zadovoljstvom i pozitivnim emocijama.
Jeste li znali da prehrana može utjecati na vašu sreću i psihološko blagostanje? Istraživanje objavljeno u British Journal of Health Psychology bavilo se upravo ovom temom. Za razliku od prethodnih studija koje su se fokusirale na negativne psihološke posljedice prehrane, ovo istraživanje odlučilo je proučiti kako hrana može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Istraživači su otkrili da veća konzumacija voća, povrća i ribe ima pozitivan učinak na tri ključne domene dobrobiti, dok su polinezasićene masne kiseline (PUFA) povezane s dvije od tih domena. Nakon prilagodbe modela, unos voća i povrća ostao je povezan s tzv. eudajmonskom dobrobiti, a unos ribe s osjećajem sreće. Rezultati sugeriraju da hrana može biti važan faktor u očuvanju pozitivnog psihološkog blagostanja.
Tri aspekta pozitivnog blagostanja
Istraživanje je fokusirano na tri ključna aspekta pozitivnog mentalnog zdravlja:
- Eudajmonska dobrobit – povezana s osjećajem svrhe i kvalitetom međuljudskih odnosa.
- Afektivna dobrobit – uključuje pozitivne emocije, poput sreće.
- Evaluativna dobrobit – opće zadovoljstvo životom.
Ovi aspekti mjerili su se kroz tri različite ocjenjivačke ljestvice.
Istraživači su koristili podatke iz English Longitudinal Study of Ageing i analizirali vezu između prehrane i pozitivnog blagostanja kod sredovječnih i starijih osoba u Engleskoj. U konačnu analizu uključeno je 3.103 sudionika.
Fokusirali su se na voće i povrće, ribu te polinezasićene masne kiseline (PUFA) koje uključuju omega-3 i omega-6 masne kiseline, koje su ključne za funkciju stanica, živaca i mozga.
U analizi su uzeti u obzir i faktori poput dobi, ekonomskog statusa, socijalne izolacije i simptoma depresije. Ukupno je korišteno pet statističkih modela, pri čemu je svaki dodatno uključivao nove varijable. Poseban naglasak stavljen je na prilagodbu za simptome depresije, što prethodna istraživanja često nisu uzimala u obzir.
Većina sudionika nije bila socijalno izolirana, nije živjela sama, imala je niske rezultate za depresiju i nije imala dugotrajne bolesti koje ograničavaju svakodnevne aktivnosti. Oko 30% sudionika spadalo je u najvišu kategoriju ekonomskog statusa.
Prosječno su sudionici dnevno jeli dvije porcije voća i povrća, dok je više od polovice njih izjavilo da ne jede ribu.
Kako voće, povrće i riba utječu na dobrobit
Rezultati su pokazali da različita hrana različito utječe na pojedine aspekte dobrobiti:
- Voće i povrće – veći unos povezan je s višom eudajmonskom dobrobiti u svim modelima. Također je povezan s višim zadovoljstvom životom, iako ta veza slabi kada se uzme u obzir dugotrajna bolest.
- Riba – veći unos povezan je s većom srećom u svim modelima.
- PUFA – pozitivna povezanost s eudajmonskom dobrobiti bila je vidljiva dok model nije uključivao simptome depresije.
Analiza je pokazala da su voće, povrće, PUFA i riba povezani s višom dobrobiti i nižim simptomima depresije.
Autori studije ističu da voće i povrće imaju najsnažniju povezanost s pozitivnim psihološkim blagostanjem, dok riba posebno doprinosi osjećaju sreće.
– Rana edukacija i prilagodba zdravijoj prehrani mogu imati veliki utjecaj na zdravlje, posebno kod starijih osoba. Povećanje unosa voća, povrća, ribe i zdravih masti može podržati psihološko blagostanje i prevenirati mnoge zdravstvene probleme – ističe Mir Ali, MD, kirurg i medicinski direktor.
Ograničenja studije i potreba za daljnjim istraživanjima
Međutim, studija ima nekoliko ograničenja:
- Oslanjala se na sudionike i njihovo pamćenje unosa hrane, što može dovesti do pogrešaka.
- Podaci su prikupljeni pomoću dvaju 24-satnih upitnika, što može ograničiti preciznost.
- Većina sudionika bila je bijele rase, a fokus bio je na sredovječnim i starijim osobama, pa rezultati možda ne vrijede za mlađe ili različite kulturne skupine.
- Nizak unos PUFA i ribe kod sudionika mogao je utjecati na mogućnost otkrivanja povezanosti s dobrobiti.
Istraživanje je presječno, što znači da nije jasno utječe li veći unos određene hrane na dobrobit ili je obrnuto – da veća dobrobit potiče zdravije prehrambene navike.
Autori ističu da bi buduća istraživanja trebala uključivati:
- Intervencijske studije i klinička ispitivanja, gdje bi se pratili učinci povećanog unosa voća, povrća, ribe i PUFA na dobrobit.
- Dugoročna istraživanja koja bi razjasnila smjer povezanosti prehrane i dobrobiti.
- Istraživanja u različitim kulturama, kako bi se provjerilo vrijede li ovi rezultati globalno.
Jeste li ono što jedete?
– “Ono ste što jedete” doista vrijedi – ono što konzumiramo može biti korisno ili štetno za naše fizičko i mentalno zdravlje. Poboljšanja u prehrani trebala bi se pratiti zajedno sa standardnim tretmanima i zdravim stilom života – poručuje magistrica znanosti, Pepper Theeraoat.
Ova studija naglašava koliko prehrana može biti moćan saveznik za sreću i dobrobit, osobito u starijoj dobi. Veće uključivanje voća, povrća i ribe u svakodnevnu prehranu može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja i osjećaja zadovoljstva životom.
(Ordinacija.hr)
