U povodu Nacionalnog tjedna dojenja, koji se u Hrvatskoj tradicionalno obilježava od 1. do 7. listopada, istražujemo zašto je majčino mlijeko nezamjenjiva prva hrana. Otkrivamo deset ključnih dobrobiti koje dojenje donosi, stvarajući neraskidivu vezu i postavljajući temelje za cjeloživotno zdravlje.
Majčino mlijeko je puno više od običnog obroka; ono je savršeno prilagođena, živa tvar koja se mijenja kako bi zadovoljila sve potrebe djeteta. U prvim danima nakon poroda, majčine grudi proizvode kolostrum, gusto “tekuće zlato” iznimno bogato proteinima i zaštitnim spojevima koji oblažu probavni sustav novorođenčeta. Nakon nekoliko dana, kolostrum prelazi u zrelo mlijeko, čiji je sastav idealna mješavina proteina, masti, ugljikohidrata i vitamina, uključujući ključne masne kiseline poput DHA koje su presudne za optimalan razvoj mozga i vida. Upravo ta dinamična priroda čini majčino mlijeko superiornim u odnosu na bilo koju formulu, pružajući djetetu sve što mu je potrebno za zdrav rast u prvih šest mjeseci života.
U prvim danima nakon poroda, majčine grudi proizvode kolostrum, gusto “tekuće zlato” iznimno bogato proteinima i zaštitnim spojevima koji oblažu probavni sustav novorođenčeta. Nakon nekoliko dana, kolostrum prelazi u zrelo mlijeko
Jedna od najčudesnijih prednosti dojenja jest prijenos majčinog imuniteta na dijete. Majčino mlijeko prepuno je antitijela, posebice imunoglobulina A (IgA), koji stvara zaštitni sloj u bebinom nosu, grlu i probavnom sustavu, sprječavajući prodor virusa i bakterija. Kada je majka izložena nekom patogenu, njezin organizam stvara specifična antitijela koja potom putem mlijeka dolaze do djeteta, pružajući mu ciljanu zaštitu. Osim toga, mlijeko sadrži i bijele krvne stanice te druge bioaktivne komponente koje jačaju djetetov nezreli imunosni sustav. Zbog toga dojena djeca imaju značajno manji rizik od upala uha, respiratornih infekcija, proljeva i crijevnih infekcija.
Temelj dugoročnog zdravlja
Dobrobiti dojenja ne prestaju u dojenačkoj dobi, već sežu daleko u budućnost, postavljajući temelje za dugoročno zdravlje. Istraživanja su nedvojbeno pokazala da dojenje smanjuje rizik od razvoja niza kroničnih bolesti kasnije u životu. Dojena djeca imaju manju vjerojatnost za razvoj prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, dijelom zato što dojenje potiče razvoj zdravije crijevne mikroflore i uči dijete samoregulaciji unosa hrane. Nadalje, dojenje je povezano sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 1 i tipa 2, alergijskih bolesti poput astme i ekcema, upalnih bolesti crijeva, pa čak i nekih vrsta dječje leukemije. Uz to, isključivo dojenje značajno smanjuje rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS).
Fizička bliskost i jedinstveni nutritivni sastav majčinog mlijeka imaju snažan utjecaj na kognitivni razvoj djeteta. Studije sugeriraju da postoji zamjetna razlika u razvoju mozga između dojene i djece hranjene formulom. Majčino mlijeko bogato je masnim kiselinama dugog lanca koje su ključni gradivni elementi za moždano tkivo. Istraživanja pokazuju da djeca koja su bila dojena u prosjeku postižu više rezultate na testovima inteligencije (IQ), imaju manje problema u ponašanju i učenju te je čak vjerojatnije da će dulje ostati u sustavu obrazovanja.
Dobrobiti i za majku
Dojenje nije jednosmjerna ulica; ono donosi i brojne dobrobiti za zdravlje majke. Odmah nakon poroda, dojenje potiče oslobađanje hormona oksitocina, koji uzrokuje kontrakcije maternice. Taj proces pomaže maternici da se brže vrati na svoju prijašnju veličinu i smanjuje postporođajno krvarenje. Dugoročno, žene koje doje imaju smanjen rizik od razvoja raka dojke i jajnika, kao i manji rizik od dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i osteoporoze. Uz to, proizvodnja mlijeka troši dodatne kalorije, što mnogim majkama može pomoći u postupnom gubitku tjelesne težine nakupljene tijekom trudnoće.
Odmah nakon poroda, dojenje potiče oslobađanje hormona oksitocina, koji uzrokuje kontrakcije maternice. Taj proces pomaže maternici da se brže vrati na svoju prijašnju veličinu i smanjuje postporođajno krvarenje.
Psihološka snaga
Možda najljepša korist dojenja jest stvaranje duboke emocionalne veze između majke i djeteta. Fizička bliskost i kontakt kožom na kožu tijekom podoja potiču lučenje “hormona ljubavi” – oksitocina. Ovaj hormon stvara osjećaj smirenosti, povjerenja i snažne privrženosti. Taj jedinstveni osjećaj ispunjenja jača majčino samopouzdanje i smanjuje rizik od postporođajne depresije. Za dijete, ta toplina i sigurnost predstavljaju temelj za razvoj sigurnog privrženosti, što je ključno za emocionalnu stabilnost i zdrave odnose kasnije u životu.
Praktičnost koja mijenja sve
Uza sve zdravstvene i emocionalne prednosti, dojenje je i nevjerojatno praktično, I ekonomično. Majčino mlijeko je uvijek dostupno, svježe i savršene temperature. Nema potrebe za kupovinom formule, steriliziranjem bočica što značajno štedi vrijeme i smanjuje stres. Financijska ušteda je golema, jer troškovi adaptiranog mlijeka mogu doseći i nekoliko tisuća eura godišnje. Osim toga, dojenje je dobro za planet jer ne stvara otpad od ambalaže.
Iako je dojenje prirodan proces, ono je i vještina koju majka i dijete uče zajedno. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), isključivo dojenje preporučuje se prvih šest mjeseci, uz nastavak dojenja uz dohranu do druge godine života ili dulje. Ako se pojave poteškoće, važno je potražiti pomoć zdravstvenih djelatnika, savjetnica za dojenje ili grupa za potporu jer je svaka kap majčinog mlijeka dragocjen dar za cijeli život.
( Ordinacija.hr )
