Studija ISGlobala pokazuje da su najviše pogođene žene, stariji i stanovnici južne Europe, dok južne regije bilježe najveće stope smrtnosti povezanih s vrućinom.
Ljeto 2024. postavilo je nove temperaturne rekorde u Europi, točnije temperature su bile do sada najviše zabilježene, a cijela godina bila je najtoplija u povijesti mjerenja. Nova studija koju je vodio Barcelona Institut za globalno zdravlje (ISGlobal), centar kojeg podržava zaklada „la Caixa“, pokazuje da je samo u Europi između 1. lipnja i 30. rujna 2024. zabilježeno čak 62.775 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Ovi podaci predstavljaju 23,6% porast u odnosu na približno 50.800 procijenjenih smrtnih slučajeva tijekom ljeta 2023. godine, dok su ipak 8,1% niži od gotovo 67.900 smrtnih slučajeva tijekom ljeta 2022. godine. Rezultati su objavljeni u renomiranom časopisu Nature Medicine.
Italija i Španjolska prednjače po broju smrtnih slučajeva
Studija je obuhvatila 654 regije u 32 europske zemlje. Najviše smrtnih slučajeva u ljeto 2024. zabilježila je Italija, s više od 19.000 procijenjenih smrtnih slučajeva. Italija je, zapravo, i u prethodna dva ljeta prednjačila u smrtnosti povezanoj s vrućinom – 13.800 smrtnih slučajeva u 2023. i 18.800 u 2022.
Druga po broju smrtnih slučajeva bila je Španjolska (6.743), slijedi Njemačka (6.282), Grčka (5.980) i Rumunjska (4.943). Zanimljivo, u Španjolskoj su procijenjene smrti u 2024. gotovo polovica onih iz 2022., što se pripisuje nešto nižim ljetnim temperaturama nego prethodnih godina.
Top 10 zemalja po broju smrtnih slučajeva (ljeto 2024.):
- Italija – 19.038
- Španjolska – 6.743
- Njemačka – 6.282
- Grčka – 5.980
- Rumunjska – 4.943
- Bugarska – 3.414
- Srbija – 2.515
- Francuska – 2.451
- Poljska – 1.780
- Mađarska – 1.443
Ukupno za Europu: 62.775 smrtnih slučajeva.
Grčka i Bugarska s najvišim stopama smrtnosti
Ako promatramo stopu smrtnosti u odnosu na broj stanovnika, najteže pogođene zemlje su:
- Grčka: 574 smrti na milijun stanovnika
- Bugarska: 530 smrti na milijun
- Srbija: 379 smrti na milijun
Ove stope su značajno veće nego tijekom prethodna dva ljeta. U ukupno 15 od 32 zemlje zabilježene su najviše stope smrtnosti povezanih s vrućinom upravo u ljeto 2024.
Top 10 zemalja po stopi smrtnosti (smrti na milijun stanovnika):
- Grčka – 574
- Bugarska – 530
- Srbija – 379
- Hrvatska – 326
- Italija – 323
- Bosna i Hercegovina – 266
- Rumunjska – 259
- Cipar – 236
- Crna Gora – 219
- Mađarska – 150
Prosjek za Europu: 117 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika.
Najugroženije žene i stariji od 75 godina
Analiza pokazuje da su žene i starije osobe najviše pogođene toplinskim valovima. Tijekom ljeta 2024., broj smrtnih slučajeva među ženama bio je 46,7% veći nego među muškarcima. Kod osoba starijih od 75 godina, stopa smrtnosti bila je 323% viša nego u svim ostalim dobnim skupinama.
Regije najosjetljivije na toplinske valove
– Iako je 2024. bila najtoplija godina u Europi, u pojedinim regijama ljeta 2022. i 2023. zapravo su bila toplija. Ipak, procijenjene smrti 2024. bile su više nego 2023. i gotovo iste kao 2022. – pojašnjava Tomáš Janoš, istraživač ISGlobal-a i Recetoxa, prvi autor studije.
Najviše temperature 2022. i 2024. zabilježene su u jugozapadnoj i jugoistočnoj Europi, područjima posebno ranjivima na toplinske valove. Europa je kontinent koji se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a mediteranske i jugoistočne regije postaju najveći klimatski “hotspotovi” s velikim utjecajem na zdravlje i očekivanim rastom smrtnosti povezanih s vrućinom tijekom 21. stoljeća.
Alat Forecaster.health pomaže u prevenciji
Studija je također testirala Forecaster.health, inovativni alat koji koristi epidemiološke modele za pretvaranje vremenskih prognoza u dnevna upozorenja na vrućinu po regijama i populacijskim skupinama. Analiza pokazuje da alat može izdati upozorenja tjedan dana unaprijed, a u južnoj Europi sustav je pouzdan i i izvan sedmodnevnog razdoblja.
Metodologija studije
Istraživači su koristili dnevna regionalna mjerenja temperature i podatke o smrtnosti od 2015. do 2019. za izradu epidemioloških modela. Kombinirali su ih s dnevnim temperaturnim prognozama i tjednim podacima o smrtnosti za 2022.–2024. kako bi procijenili smrtnost povezanu s vrućinom u tri posljednja ljeta.
Također su ponovno obradili podatke za ljeta 2022. i 2023., budući da je prethodna metodologija s tjednim podacima podcijenila stvarnu smrtnost za 5–20%. Korištenje dnevnih podataka dovelo je do preciznijih procjena.
Zaključak
Prema studiji, tijekom tri posljednja ljeta u Europi je zabilježeno više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, pri čemu dvije trećine pada na južnu Europu. Ovo jasno pokazuje potrebu, upozoravaju, za poboljšanjem sustava ranog upozorenja i strategija prilagodbe kako bi se zaštitile najugroženije skupine, osobito starije osobe i stanovnici južnih regija Europe.
(Ordinacija.hr)
