Posljedice manjka sna nisu samo umor, manjak koncentracije i razdražljivost. Ako je problem čest i dugotrajan, manjak sna i loša kvaliteta sna mogu ostaviti dugotrajne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje.
Kada ste zadnji put zaspali bez problema i spavali sedam sati u kontinuitetu? Tako bi trebao izgledati zdravi san odrasle osobe.
Posljedice manjka sna nisu samo umor, manjak koncentracije i razdražljivost. Ako je problem čest i dugotrajan, manjak sna i loša kvaliteta sna mogu ostaviti dugotrajne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje. To treba shvatiti ozbiljno jer depresija, visoki krvni tlak i srčane bolesti nisu šala.
Kao i uvijek, da bi se problem riješio, važno je detektirati uzrok. U nastavku je popis najčešćih krivaca za nesanicu – neke od njih možda ćete uspjeti eliminirati sami, a o nekima je najbolje razgovarati s liječnikom.
Stres i anksioznost
Ako ste često izloženi stresu, borite se s anksioznošću i uz to imate problema sa spavanjem, nije neobično da se osjećate kao u začaranom krugu: brige koje vas muče otežavaju uspavljivanje, a neprospavane noći postaju dodatni izvor stresa i tjeskobe.
Kratkoročni problemi sa snom često se javljaju u emocionalno izazovnim periodima, poput loše situacije na poslu, financijskih poteškoća ili gubitka bliske osobe, no kod nekih problemi postaju kronični i traju mjesecima. Povećana razina kortizola, takozvanog “hormona stresa”, održava tijelo u stanju opreza i otežava opuštanje, a time i usnivanje. Dugotrajni stres utječe i na strukturu sna smanjujući vrijeme provedeno u dubokom i REM snu, a izravne posljedice su iscrpljenost i razdražljivost.
Hormonalne promjene
Promjene razina hormona mogu snažno utjecati na san pa su problemi sa spavanjem posebno česti u trudnoći i menopauzi. Valunzi, noćno znojenje i promjene u razini estrogena i progesterona remete uobičajeni ritam spavanja tijekom menopauze, dok u trudnoći tegobe poput češćeg mokrenja i tjelesne nelagode dodatno utječu na san.
Spolni hormoni nisu jedini koji imaju utjecaj na spavanje. Poremećaji rada štitnjače također mogu narušiti kvalitetu sna, izazivajući tjeskobu, promjene raspoloženja ili pojačani umor. Važnu ulogu ima i hormon melatonin koji signalizira tijelu da je vrijeme za spavanje, a njegova se proizvodnja smanjuje s godinama.
Neke vrste lijekova
Poteškoće sa spavanjem mogu biti nuspojava različitih lijekova. Neki lijekovi za srce, za snižavanje kolesterola, antidepresivi, kortikosteroidi, stimulansi, a kod osjetljivijih osoba čak i određeni dodaci prehrani mogu biti krivac za nemirne noći i manjak sna.
Ako posumnjate da lijek utječe na vaš san, nikako nemojte samoinicijativno prestajati s propisanom terapijom. Razgovarajte s liječnikom o poteškoćama sa spavanjem i mogućim alternativama.
Hrana i piće
Ono što pojedemo ili popijemo navečer može itekako utjecati na san. Teška, masna i prerađena hrana usporava probavu i često izaziva nelagodu, žgaravicu ili nadutost, zbog čega je teže utonuti u san. Slično vrijedi i za slatkiše te proizvode od bijelog brašna koji naglo podižu razinu šećera u krvi, pa kasnije uzrokuju buđenja i plitak san.
Čak i neke zdrave namirnice poput brokule, kupusa, grahorica ili rajčica nisu dobar izbor za večeru jer mogu izazvati plinove ili refluks i tijekom noći se odraziti na san.
Kava i drugi kofeinski napitci odgađaju uspavljivanje i mogu skratiti trajanje sna, dok alkohol – iako naizgled uspavljuje – remeti prirodne faze sna i dovodi do buđenja tijekom noći.
Manjak fizičke aktivnosti
Kretanje tijekom dana nije važno samo za zdravlje srca i mišića, nego i za kvalitetan san. Vrlo je jednostavno – bez fizičke aktivnosti, tijelu nedostaje prirodni osjećaj umora koji olakšava uspavljivanje i produljuje faze dubokog sna.
Istraživanja pokazuju da osobe koje većinu dana provode sjedeći imaju puno veći rizik od nesanice. San im je češće plitak, učestalije je buđenje noću, a dnevni umor uobičajena pojava. Oni koji malo spavaju često pokušavaju nadoknaditi propušteni odmor vikendom ili popodnevnim drijemanjem, a to u konačnici može donijeti više štete nego koristi jer se dodatno remeti raspored spavanja.
Neredovit raspored spavanja
Naše tijelo funkcionira prema unutarnjem satu – cirkadijalnom ritmu – koji regulira kada smo budni, a kada pospani. Kada nam se vrijeme odlaska na spavanje i buđenja stalno mijenja, taj ritam se lako poremeti. Posljedica su poteškoće s uspavljivanjem, plitak san i osjećaj umora tijekom dana.
Kada čujete da je odraslim osobama potrebno sedam sna, uzmite u obzir da je jednako važno da taj san bude redovit i stabilan. Preduvjet je ustaljen raspored spavanja, približno jednak svaki dan, uključujući vikende.
Plava svjetlost ekrana
Ekrani mobitela, računala i televizora, kao i LED rasvjeta, emitiraju plavo svjetlo koje također može poremetiti cirkadijalni ritam i utjecati na smanjenje lučenja melatonina, hormona važnog za uspavljivanje. Pojednostavljeno rečeno, ako prije spavanja provodite vrijeme pred ekranom, vaše tijelo može pomisliti da je još dan i ponašati se u skladu s time, odnosno negativno utjecati na usnivanje.
Lunestil* je jedinstveno i inovativno rješenje za dobar noćni odmor. U svojoj duo kapsuli (jedna kapsula u drugoj) s tehnologijom odgođenog otpuštanja, Lunestil* kombinira četiri sastojka, melatonin, vitamin B6, eterično ulje lavande i ekstrakt pasiflore, koji podržavaju odmor i opuštanje prije spavanja, lakše uspavljivanje i kvalitetan noćni san. Lunestil* ne uzrokuje navikavanje, ovisnost ili pospanost nakon buđenja.
*Sadrži lavandu koja doprinosi opuštanju i olakšava uspavljivanje. Melatonin doprinosi skraćenju vremena potrebnog da zaspite. Koristan učinak postiže se uzimanjem 1 mg melatonina kratko prije spavanja. Sadrži pasifloru koja doprinosi održavanju normalnog sna. Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani.Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.
(Promo sadržaj)
