Kako izgleda savršen tanjur, s kojim zdravim namirnicama treba pažljivo i zašto je izbacivanje masti jedna od najvećih pogrešaka u prehrani, otkriva Viktor Šegmanović, mag. nutricionizma i trener.
Kriva procjena unosa hrane, nepravilan način vaganja namirnica (uvijek se važu sirove, jer prilikom termičke obrade dolazi do promjene u težini) te nedovoljna tjelesna aktivnost tijekom dana najčešći su razlozi zašto ljudi ne postižu rezultate kad žele smršavjeti ili poboljšati prehranu. Viktor Šegmanović, 30-godišnji mag. nutricionizma i trener tvrdi kako je matematiku nemoguće prevariti te da kalorijski suficit, čak i ako je hrana nutritivno savršena, dovodi do povećanja tjelesne mase. Također, što se više krećemo, povećavamo potrošnju i to kumulativno radi veliku razliku. No, mnogi pogrešno misle da moraju izbaciti masnoće ako žele smršavjeti – to je jedna od najvećih zabluda! – jer su masti, tvrdi Viktor Šegmanović, izrazito važne za normalno funkcioniranje našeg organizma.
Bez masti nema balansa
“Masti su potrebne našem organizmu kao gradivna tvar, za hormonsku ravnotežu, za apsorpciju vitamina topivih u mastima (A,D,E,K) i fitokemikalija topivih u mastima (npr. likopen) te pridonose okusu hrane. Prednost treba dati nezasićenim masnim kiselinama koje djeluju protuupalno, snižavaju LDL kolesterol i povećavaju HDL kolesterol, a to su primjerice maslinovo ulje, orašasti plodovi i masna riba. U manjoj mjeri treba konzumirati zasićene masne kiseline, a transmasne kiseline u potpunosti izbjegavati”, savjetuje ovaj nutricionist i napominje kako bi dnevne potrebe za mastima trebala biti 20-35% ukupnog unosa kalorija, odnosno energije.
Najnovije nutricionističke trendove prati i brend Omegol pa svoj asortiman stalno obogaćuju proizvodima namijenjenima svima koji paze na prehranu i vode aktivan život. Bogati su ALA omega-3 masnom kiselinom, koja doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi, a sadrže i optimalan odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina te su prirodan izvor vitamina E.
Idealan dnevni menu
Raznolikost u prehrani ili konzumacija različitih namirnica koje imaju pozitivan učinak na zdravlje, ključ je pravilne prehrane, tvrdi Viktor.
“Laički rečeno uvijek je dobro da je tanjur „šaren“ jer se time konzumira veći broj namirnica s pozitivnim učinkom. Preporučuje se kombinirati različito voće, povrće, žitarice, meso, mliječne proizvode i orašaste plodove, a količina ovisi o potrebama i stilu života pojedinca. Važno je prehranu prilagoditi na individualnoj razini”, kaže nutricionist Šegmanović i navodi primjer dobrog dnevnog menija.
Doručak – zobena kaša s orašastim plodovima, voćem i proteinima ili jaja sa šunkom, špinatom, rajčicom i kruhom. Tanjur za ručak bi se trebao sastojati od nekog izvora proteina, poput piletine ili teletine. Tome treba dodati i neki izvor ugljikohidrata te što više povrća. Večera bi trebala biti slična ručku po pitanju namirnica. Uz tri glavna obroka, dnevna prehrana može imati još jedan do dva „snack“ obroka ili međuobroka. Viktoru najdraži su proteinski puding, orašasti plodovi i voće.
“Generalno za svaki obrok treba imati na pameti da isti sadrži izvor, proteina, izvor ugljikohidrata i zdravi izvor masti. Smatram kako je unos proteina premalen za većinu populacije, a povećanje istog uvelike će olakšati smanjenje tjelesne mase, jer proteini povećavaju osjećaj sitosti, čuvaju mišićnu masu te probavljanjem troše više energije od ostalih makronutrijenata”, kaže Viktor napominjući kako nisu sve zdrave namirnice koje ljudi često konzumiraju idealne kao što se misli, posebno u kontekstu mršavljenja.
“Primjerice, orašasti plodovi poput badema, oraha, kikirikija i sl. izrazito su zdravi i savjetujem ih svakom svom klijentu u dnevnom meniju, ali sadrže jako puno kalorija, pa se moraju konzumirati u umjerenim dozama. Isto vrijedi i za sušeno voće koje sadrži jako puno šećera. Tu bih spomenuo i gotove zobene kaše kao i neke light proizvodi, kod kojih se radi smanjenog postotka masti, dodaje šećer kako bi se okus poboljšao”, upozorava ovaj stručnjak.
Tko igra u vašem timu?
Na pitanje što mislite o popularnim dijetama – keto, intermittent fasting i sl. – kaže da je generalno protiv bilo kakvih ekstrema.
“Intermittent fasting je za određene ljude odličan, ali ne mislim da je za svakoga. U principu sve dijete „nisu dobre“ jer dolazi do određenog odricanja, a ove ekstremne posebice. Što više namirnica izbacujemo iz prehrane, smanjujemo i unos mikronutrijenata koje te iste namirnice sadrže. Primjerice, kod keto dijete, gdje je unos ugljikohidrata limitiran, uključujući unos voća, povrća i žitarica koji su važni za normalno funkcioniranje probave”, kaže Viktor i kao ključ pravilne prehrane navodi balans. Raznolika i uravnotežena prehrana treba biti konstanta, a pitanje gubitka ili dobivanja tjelesne mase samo je u količini unosa te hrane.
Svi koji pažnju pridaju vlastitoj prehrani i aktivnom načinu života, već znaju da Omegol proizvodi “igraju u njihovom timu”. Klasik među proizvodima, Omegol B1 namaz pjenaste je i lagane teksture, sadrži vitamin B1 koji doprinosi normalnoj funkciji srca te vitamin E koji doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Isti učinak ima i Omegol ulje, koje je, osim vitaminima, bogato i alfa-linolenskom kiselinom (ALA), koja doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Tu je i najnoviji proizvod, Omegol Imuno, pažljivo formulirani namaz s dodatkom bučinog ulja i vitamina D koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Ovaj proizvod tako donosi jedinstvenu kombinaciju okusa i zdravstvenih benefita u svaki obrok. Cijela linija OMEGOL proizvoda nositelj je znaka V-label, europske veganske oznake. Za postizanje korisnog učinka preporučuje se jedan obrok (20 g) Omegola dnevno, čime se unosi potrebna količina ALA (2 g).
Sadržaj nastao u suradnji sa Zvijezdom.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL i Shutterstock
