Svako četvrto dijete s povišenim kolesterolom, počinje li bolest srca već u vrtiću? - Ordinacija.hr

Posljedica modernog načina života

Svako četvrto dijete s povišenim kolesterolom, počinje li bolest srca već u vrtiću?

Koliko je opasan zanemareni povišeni kolesterol kod djece i može li loša prehrana u djetinjstvu trajno povećati rizik od srčanih bolesti u odrasloj dobi?

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkrivaju da deset posto predškolaca ima povišeni kolesterol, što ukazuje da taj problem nije vezan samo uz pretilost. Među 32 tisuće djece, koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, povišene vrijednosti kolesterola – veće od 6,1 mmol/L – zabilježene su kod njih 450. Dugotrajna neprimjetna izloženost povišenim vrijednostima „lošeg“ LDL-kolesterola, u budućnosti može rezultirati i do 20 puta većim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Podaci kažu i to da svaki četvrti bolesnik, kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od srčanog ili moždanog udara prije 50. godine života. 

Iako smo skloni vjerovati da djeca nemaju povišeni kolesterol, PUBMed Central objavio je znanstveni rad pod nazivom “Hyperlipidemia and Cardiovascular Risk in Children and Adolescents” u kojem upozorava da sve više djece i adolescenata zbog modernog lifestyle-a (neadekvatne prehrane i premalo kretanja) imaju početne simptome ateroskleroze, što potom dovodi do pojave kardiovaskularnih bolesti već u mlađoj odrasloj dobi. Pet je tradicionalnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti: indeks tjelesne mase, razina triglicerida, sistolički krvni tlak i pušenje i, dakako, razina ukupnog kolesterola.

Visoki kolesterol je asimptomatska bolest – kako kod odraslih, tako i kod djece – stoga je jako važno paziti na prehranu i fizičku aktivnost, jer je to najučinkovitiji lijek i najbolji način prevencije. 

Glavni problem

Iako dijete može biti predisponirano za visoki kolesterol ako postoji obiteljska anamneza, do visokog kolesterola prije svega dovodi prerađena hrana te visok unos zasićenih masti, šećera i prekomjernih kalorija. Pržena hrana i slatkiši mogu poremetiti ravnotežu zdravih masti u krvi pa je važno ograničiti gazirana pića i druge zašećerene sokove, peciva, kolače i sl.

“Ateroskleroza može započeti već u djetinjstvu, osobito kada su prehrana i životne navike loše. Energetski višak, unos prerađenih ugljikohidrata i trans-masti stvaraju poremećen lipidni profil i dugoročno programiraju metabolizam. Ako se na to nadoveže i nasljedna sklonost (obiteljska hiperkolesterolemija), rizik za rane srčane bolesti znatno raste. Zato je nužno na vrijeme mijenjati prehrambene obrasce djece, prvenstveno vlastitim primjerom, jer zanemarivanje povišenih vrijednosti LDL kolesterola i triglicerida u djetinjstvu povećava rizik od ateroskleroze te srčanog i moždanog udara u odrasloj dobi. Uz prehranu važna je i redovita, strukturirana tjelesna aktivnost.” – pojašnjava nutricionistica Tihana Šadek.

Većina djetetovih dnevnih prehrambenih navika trebala bi dolaziti iz svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, graha i mahunarki, orašastih plodova i nemasnih proteina. Masti, važno je napomenuti, nisu neprijatelji našeg organizma; potrebne su kao gradivna tvar, za hormonsku ravnotežu, za apsorpciju vitamina topivih u mastima (A,D,E,K) i fitokemikalija topivih u mastima, a daju i bolji okus hrani, Međutim, prednost treba dati nezasićenim masnim kiselinama koje djeluju protuupalno, snižavaju LDL i povećavaju HDL kolesterol.

“Ako dijete često konzumira sokove (posebno zašećerena gazirana pića), jede slatkiše, brzu hranu i grickalice, a gotovo nikada povrće i cjelovite obroke, riječ je o obrascu koji podiže razinu triglicerida i LDL kolesterola. Dodatnu opasnost predstavljaju skriveni izvori trans-masti u keksima, vaflima, krekerima, grickalicama i prženoj hrani.” – dodaje Šadek.

Za normalnu funkciju imuniteta

Brend Omegol svoj asortiman stalno obogaćuje proizvodima namijenjenima svima koji paze na prehranu i vode aktivan život. Bogati su ALA omega-3 masnom kiselinom, koja doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi, a sadrže i optimalan odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina te su prirodan izvor vitamina E.

Linija OMEGOL (cijela je nositelj znaka V-label ili europske veganske oznake) uključuje nekoliko proizvoda koji zahvaljujući vitaminu B1 doprinose normalnoj funkciji srca, a vitaminu E zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Omegol B1 namaz pjenaste i lagane teksture, zbog sadržaja omege-3, doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Omegol ulje, osim vitaminima, bogato je i alfa-linolenskom kiselinom (ALA), koja također održava normalne razine kolesterola. Tu je i najnoviji proizvod, Omegol Imuno, pažljivo formulirani namaz s dodatkom bučinog ulja i vitamina D koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Za postizanje korisnog učinka preporučuje se jedan obrok (20 g) Omegola dnevno, čime se unosi potrebna količina ALA (2 g).

Kad se pravilna prehrana poveže s tjelesnom aktivnošću, tijelo ostaje u balansu – nema povišenog kolesterola, tromosti, razdražljivosti… Koliko je aktivnosti dnevno optimalno? Djeca u dobi od 6 do 17 godina trebala bi, prema stručnjacima, imati najmanje 60 minuta umjerene tjelesne aktivnosti većinu dana u tjednu. Već i brzo hodanje ulazi u tu kategoriju, dok se trčanje, vožnja bicikla i plivanje smatraju najučinkovitijim.

Sadržaj nastao u suradnji sa Zvijezdom. 

Foto: Shutterstock

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo