Vitamin D, poznat i kao “sunčev vitamin”, ključan je za zdravlje kostiju i imunitet, no njegov nedostatak pogađa ogroman dio populacije. I dok ga mnogi uzimaju kao dodatak prehrani, važno je znati kako djeluje, koji su pravi izvori i koje opasnosti krije prekomjeran unos.
Vitamin D jedinstven je nutrijent koji se u tijelu ponaša poput hormona, a njegova temeljna uloga jest regulacija apsorpcije kalcija i fosfora, minerala neophodnih za izgradnju i održavanje čvrstih kostiju. Bez dovoljne količine ovog vitamina, kosti postaju tanke i krhke, što kod djece uzrokuje rahitis, a kod odraslih dovodi do osteomalacije, stanja koje karakteriziraju oslabljene i bolne kosti. U kombinaciji s kalcijem, vitamin D također ima presudnu ulogu u prevenciji osteoporoze kod starijih osoba, značajno smanjujući rizik od prijeloma. Njegov se utjecaj ne zaustavlja na kostima; vitamin D je ključan za pravilnu mineralizaciju i rast, čineći ga esencijalnim za cjeloživotno zdravlje koštanog sustava.
Modulacija imunološkog sustava
Osim što čuva kosti, vitamin D ima širok spektar djelovanja na cijeli organizam. Jedna od njegovih najvažnijih funkcija je modulacija imunološkog sustava, gdje pomaže u obrani od infekcija i smanjenju upalnih procesa. Istraživanja su pokazala da su niske razine vitamina D povezane s povećanom učestalošću respiratornih infekcija, poput prehlade i gripe. Nadalje, uključen je u regulaciju rasta stanica, neuromišićnu funkciju te održavanje mentalnog zdravlja.
Prirodni izvori u hrani prilično su rijetki, a najbolji među njima su masna riba poput lososa, tune i skuše, riblje ulje, goveđa jetra i žumanjak
Glavni izvor vitamina D za većinu ljudi je izlaganje kože sunčevoj svjetlosti, točnije ultraljubičastim B (UVB) zrakama koje pokreću sintezu vitamina D3 u koži. Međutim, količina proizvedenog vitamina ovisi o nizu faktora, uključujući godišnje doba, doba dana, geografsku širinu, pigmentaciju kože i upotrebu kreme za sunčanje. Osobe s tamnijom kožom imaju više melanina, koji djeluje kao prirodna zaštita od sunca, ali istovremeno smanjuje proizvodnju vitamina D. Prirodni izvori u hrani prilično su rijetki, a najbolji među njima su masna riba poput lososa, tune i skuše, riblje ulje, goveđa jetra i žumanjak. U mnogim zemljama, hrana poput mlijeka, biljnih napitaka i žitarica za doručak obogaćuje se vitaminom D kako bi se nadoknadio nedostatak.
Preporučeni dnevni unos
Nedostatak vitamina D globalni je zdravstveni problem koji pogađa značajan dio populacije, osobito tijekom zimskih mjeseci u sjevernim krajevima. Simptomi su često suptilni, ali mogu uključivati kronični umor, bolove u kostima i leđima, slabost mišića, učestale infekcije i promjene raspoloženja. Rizične skupine uključuju starije osobe, čija koža manje učinkovito proizvodi vitamin D, dojenčad na majčinom mlijeku, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom te pojedince s bolestima koje ometaju apsorpciju masti, kao što su Crohnova bolest ili celijakija. Zbog toga su dodaci prehrani često nužni za postizanje optimalne razine, a preporučeni dnevni unos za većinu odraslih iznosi 15 mikrograma (600 IU), dok se osobama starijim od 70 godina preporučuje 20 mikrograma (800 IU).
Iako su suplementi korisni, važno je biti oprezan jer je prekomjeran unos vitamina D toksičan. Hipervitaminoza D, koja se gotovo isključivo javlja zbog nekontroliranog uzimanja visokih doza suplemenata, dovodi do hiperkalcemije – opasno visoke razine kalcija u krvi. Simptomi trovanja uključuju mučninu, povraćanje, dehidraciju, slabost mišića i zbunjenost, a u težim slučajevima može doći do stvaranja bubrežnih kamenaca i oštećenja srca i bubrega. Stoga je ključno pridržavati se preporučenih doza i, po potrebi, konzultirati se s liječnikom ( Ordinacija.hr )
