Socijalna izolacija pogađa sve dobne skupine – donosimo simptome, uzroke i konkretne strategije za prevladavanje.
Socijalna izolacija sve je češći problem koji može utjecati na mentalno i fizičko zdravlje. Njezini simptomi, piše Healthline, uključuju provođenje velikog dijela vremena u samoći, osjećaj tjeskobe ili stresa u društvenim situacijama te otkazivanje planova s prijateljima i obitelji. Ako primijetite da netko nema obiteljsku ili društvenu mrežu podrške, to također može biti znak socijalne izolacije.
Tko može iskusiti socijalnu izolaciju?
Socijalna izolacija može zahvatiti ljude svih dobnih skupina. Na mogućnost povezivanja s drugima utječu različiti faktori – zdravstveno stanje, životni događaji ili životni uvjeti. Prepoznavanje simptoma može vam pomoći da socijalnu izolaciju prepoznate kod sebe ili kod nekoga drugog i reagirate na vrijeme.
Socijalna izolacija vs. usamljenost
Važno je razlikovati socijalnu izolaciju od usamljenosti. Socijalna izolacija označava manjak društvene podrške, odnosa ili kontakta s drugim ljudima. Usamljenost je osjećaj odvojenosti ili nedostatka emocionalne povezanosti s drugima. Možete biti okruženi ljudima, a ipak osjećati usamljenost, ili biti sami, ali ne osjećati se usamljeno.
Kako prepoznati simptome socijalne izolacije
Simptome nije uvijek lako uočiti, ali istraživači ističu nekoliko pokazatelja:
- Nedostatak supružnika ili partnera
- Izostanak pripadnosti vjerskoj ili kulturnoj zajednici
- Nepostojanje redovitih druženja u klubovima ili grupama
- Nedostatak bliskih prijatelja ili rodbine
Nedostatak ovih povezanosti može ukazivati na socijalnu izolaciju. Osim toga, određeni osjećaji također mogu biti znakovi socijalne izolacije:
- Osjećaj nelagode tijekom samoće
- Provođenje većeg dijela vremena samostalno
- Strah, tjeskoba ili panika pri pomisli na društvene kontakte
- Izbjegavanje društvenih aktivnosti koje su nekada bile ugodne
- Često otkazivanje planova i osjećaj olakšanja zbog toga
Socijalna izolacija često uključuje i emocionalnu izolaciju, odnosno nemogućnost dijeljenja osjećaja s drugima.
Utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje
Socijalna izolacija može povećati rizik od različitih mentalnih problema, uključujući:
- tjeskobu
- depresiju
- suicidalne misli
Kod starijih osoba socijalna izolacija može povećati rizik od demencije i kognitivnog pada, dok osobe s postojećim kognitivnim problemima češće iskuse usamljenost i izolaciju.
Također, socijalna izolacija može dugoročno negativno utjecati na fizičko zdravlje. Istraživanja povezuju usamljenost i izolaciju s povećanim rizikom od bolesti srca, moždanog udara, visokog krvnog tlaka, pretilosti i oslabljenog imunološkog sustava. Dugotrajna izolacija aktivira stresne reakcije u tijelu, što može dovesti do kronične upale i povećati rizik od razvoja raznih kroničnih bolesti.
Uzroci i rizični faktori socijalne izolacije
Socijalna izolacija može biti uzrokovana različitim faktorima, a često postoji i obostrana povezanost – neki faktori i uzrokuju i rezultat su izolacije. Najčešći su:
Kronične bolesti – Bolesti srca, moždani udar, rak, ali i mentalni poremećaji poput depresije ili anksioznosti mogu otežati društvenu povezanost, dok izolacija dodatno pogoršava ove probleme.
Faktori povezani s dobi – Promjene u osjetilima, fizičkoj sposobnosti, sporiji hod ili gubitak sluha mogu otežati svakodnevnu komunikaciju i dovesti do osjećaja izolacije.
Socijalni i kulturni faktori – Neki ljudi, uključujući pripadnike imigrantskih zajednica i LGBTQIA+ populaciju, statistički češće doživljavaju socijalnu izolaciju. Na iskustvo izolacije utječe i mjesto stanovanja te dostupnost prijevoznih sredstava.
Veliki životni događaji – Umirovljenje, gubitak voljene osobe ili druga traumatična iskustva mogu povećati rizik od socijalne izolacije.
Kako se nositi sa socijalnom izolacijom
Postoje konkretni koraci koji mogu pomoći:
Uključite se u novu aktivnost – Upišite tečaj ili se vratite starom hobiju koji uključuje interakciju s drugima.
Održavajte kontakte – Redovito komunicirajte s prijateljima i obitelji putem e-maila, telefona, društvenih mreža ili pisama. Otvoreno razgovarajte o želji za povezivanjem i predložite zajedničke aktivnosti.
Fizička aktivnost u grupi – Grupni tečajevi joge, vodenih vježbi ili drugih aktivnosti kombiniraju tjelesnu aktivnost i socijalnu interakciju.
Volontirajte u zajednici – Uključivanje u lokalne inicijative poput čišćenja staza, pomaganja životinjama ili pripreme obroka pomaže u socijalnoj interakciji i osjećaju svrhe.
Potražite stručnu pomoć – Terapeuti i savjetnici mogu pomoći u upravljanju osjećajima izolacije i dati strategije za smanjenje usamljenosti.
Pridružite se grupi podrške – Grupa podrške okuplja osobe sličnih iskustava. Zdravstveni profesionalci ili lokalne organizacije mogu preporučiti prikladnu grupu u vašoj blizini.
(Ordinacija.hr)
