Gubitak kose jedna je od najtežih nuspojava kemoterapije, no moderna tehnologija hlađenja vlasišta, poznata kao “ledene kape”, nudi pacijentima priliku da sačuvaju kosu, identitet i kvalitetu života tijekom iscrpljujućeg liječenja.
Kemoterapija, iako spasonosna, sa sobom nosi niz teških nuspojava, a alopecija, odnosno gubitak kose, jedna je od onih koja ostavlja najdublji psihološki trag. Za mnoge pacijente, kosa nije samo ukras, već simbol identiteta, zdravlja i privatnosti. Njezin gubitak vidljiv je znak bolesti koji narušava sliku o sebi, smanjuje samopouzdanje te može dovesti do anksioznosti, depresije i socijalne izolacije. Neka istraživanja pokazuju da je strah od gubitka kose toliko snažan da bi oko 8% pacijentica čak odbilo kemoterapiju. Upravo zato uređaji za hlađenje vlasišta, popularno nazvani “ledene kape”, postaju neizostavan dio suvremene onkološke skrbi. Njihova svrha nadilazi estetiku; oni pacijentima omogućuju da zadrže osjećaj normalnosti i dostojanstva u najtežim trenucima borbe, čineći ih ključnim alatom za očuvanje mentalnog zdravlja i kvalitete života.
Princip rada
Princip rada ledenih kapa temelji se na lokaliziranoj hipotermiji vlasišta. Hlađenjem tjemena na temperaturu od svega nekoliko stupnjeva iznad nule, postižu se dva ključna učinka. Prvo, niska temperatura uzrokuje vazokonstrikciju, odnosno sužavanje krvnih žila u vlasištu. Time se drastično smanjuje protok krvi, pa posljedično i manja količina citostatika, agresivnih lijekova koji uništavaju stanice raka, dopire do osjetljivih folikula dlake. Drugo, hladnoća usporava metaboličku aktivnost samih stanica u folikulima, čineći ih manje podložnima štetnom djelovanju kemoterapije koja primarno cilja stanice koje se brzo dijele. Ova dvostruka zaštita omogućuje folikulima da “prezime” najintenzivniji udar lijekova i nastave s normalnom funkcijom nakon završetka ciklusa liječenja.
Pacijent nosi silikonsku kapu, čvrsto pripijenu uz tjeme, koja je povezana s rashladnim uređajem ili se ručno mijenja.
Postupak korištenja ledenih kapa zahtijeva posvećenost i pacijenta i medicinskog tima. Pacijent nosi silikonsku kapu, čvrsto pripijenu uz tjeme, koja je povezana s rashladnim uređajem ili se ručno mijenja. Proces započinje fazom “prethlađenja” koja traje od 30 do 60 minuta prije početka infuzije kemoterapije. Kapa ostaje na glavi tijekom cijelog primanja terapije te se nastavlja nositi i u fazi “naknadnog hlađenja”, koja može trajati od 20 minuta do čak nekoliko sati nakon završetka infuzije, ovisno o vrsti lijeka. Postoje dva glavna tipa sustava: automatizirani, poput sustava DigniCap i Paxman, gdje stroj kontinuirano cirkulira rashladnu tekućinu, te manualne kape koje se drže u posebnim zamrzivačima i mijenjaju svakih 20-30 minuta. Iako postupak produljuje boravak u bolnici, za mnoge je to mala cijena za očuvanje kose.
Važno je naglasiti da hlađenje vlasišta nije jamstvo potpunog očuvanja kose; većina pacijenata i dalje doživi određeni stupanj stanjivanja ili manjeg opadanja. Unatoč tome, čak i djelomičan uspjeh smatra se velikom pobjedom jer omogućuje pacijentima da izbjegnu nošenje perika.
Učinkovitost ove metode nije univerzalna i uvelike ovisi o vrsti i dozi kemoterapije. Najbolji rezultati, sa stopom uspješnosti očuvanja više od 50% kose koja se kreće od 60% do čak 100%, postižu se kod pacijenata koji primaju terapiju na bazi taksana. S druge strane, kod protokola koji uključuju antracikline, uspješnost je znatno niža i iznosi između 15% i 50%. Važno je naglasiti da hlađenje vlasišta nije jamstvo potpunog očuvanja kose; većina pacijenata i dalje doživi određeni stupanj stanjivanja ili manjeg opadanja. Unatoč tome, čak i djelomičan uspjeh smatra se velikom pobjedom jer omogućuje pacijentima da izbjegnu nošenje perika i zadrže svoj prepoznatljiv izgled.
Više od estetike: Utjecaj na kvalitetu života
Očuvanje kose tijekom kemoterapije ima dubok utjecaj na psihološku dobrobit pacijenata. Omogućuje im zadržavanje kontrole nad vlastitim tijelom u situaciji gdje se osjećaju bespomoćno te im daje snagu da se lakše nose s ostalim izazovima liječenja. Zadržavanje kose također čuva privatnost, jer pacijenti mogu sami odlučiti s kime će podijeliti svoju dijagnozu, bez da ih njihov izgled automatski “obilježi” kao onkološkog bolesnika. Studije su potvrdile da su pacijenti koji su uspješno koristili ledene kape iskazivali bolju sliku o sebi, manje psihološke uznemirenosti i općenito višu kvalitetu života u usporedbi s onima koji su izgubili kosu.
Praktični izazovi i nuspojave
Unatoč brojnim prednostima, hlađenje vlasišta nosi i određene izazove. Najčešće nuspojave su osjećaj intenzivne hladnoće, glavobolja i bol u tjemenu, slična onoj kod naglog unosa sladoleda, no većina pacijenata ih dobro podnosi. Jedna od većih prepreka je cijena, jer troškovi najma opreme mogu iznositi i do nekoliko tisuća eura, a osiguravatelji ih ne pokrivaju uvijek. U prošlosti je postojala i zabrinutost zbog teoretskog rizika od pojave metastaza na tjemenu, jer smanjeni dotok kemoterapije ne bi uništio eventualne stanice raka. Međutim, brojne studije, provedene na tisućama pacijenata, nisu pokazale povećan rizik od scalp metastaza kod pacijenata s čvrstim tumorima, poput raka dojke, čime je ova metoda potvrđena kao sigurna. Uvođenje ledenih kapa u standardnu onkološku skrb predstavlja važan korak prema cjelovitom, humanijem pristupu liječenju raka, gdje se jednaka pažnja posvećuje i fizičkom i mentalnom zdravlju pacijenta. Takvu skrb dobili su pacijenti u Pulskoj Općoj bolnici koja je nabavila vrijedan medicinski uređaj za hlađenje vlasišta u sklopu projekta uvođenja ledenih kapa za pacijente na Odjelu internističke onkologije s hematologijom. ( Ordinacija.hr )
