Pravilno tempiranje obroka može smanjiti rizik od dijabetesa i pretilosti te poboljšati metabolizam.
U modernom tempu života, održavanje uravnoteženih obroka često je izazov. Dug put do posla, zauzeti rasporedi i obiteljske obaveze često nas tjeraju da preskačemo doručak ili ručak i prepuštamo se velikom večernjem obroku. No, pokazuje se da vrijeme kada jedemo može biti jednako važno kao i što jedemo.
Istraživanja pokazuju da pravilan raspored obroka može imati važnu ulogu u prevenciji bolesti i kontroli tjelesne težine. Ovaj koncept poznat je pod nazivom krononutricija.
Što je krononutricija i zašto je važna
Krononutricija, poznata i kao ograničeno vremensko jedenje, proučava kako vrijeme konzumacije hrane utječe na metabolizam i funkcioniranje tijela kroz cirkadijalni ritam – unutarnji sat koji regulira ključne biološke procese poput spavanja, tjelesne temperature i mentalne budnosti.
Jedenje u skladu s prirodnim ritmom tijela može poboljšati cjelokupno zdravlje. Krononutricija pomaže u kontroli tjelesne težine, regulaciji krvnog tlaka i održavanju razine šećera u krvi pod kontrolom.
– Usklađivanje obroka s cirkadijalnim ritmom povezano je s brojnim zdravstvenim koristima, uključujući smanjenje rizika od kroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije. Ovaj način jedenja također može poboljšati kvalitetu sna – ističe dr. sc. Lisa Young, nutricionistica i vanjska profesorica na Sveučilištu New York.
Kraći vremenski interval jedenja – kako pomaže tijelu
Prema dr. sc. Johnu Hawleyju, direktoru Centra za ljudske performanse i metabolizam pri Australijskom katoličkom sveučilištu u Melbourneu, krononutricija se u praksi svodi na skraćivanje vremena u kojem jedemo tijekom dana.
Primjerice, ako doručkujete u 7 sati, a večerate u 20 sati, vaš vremenski interval jedenja traje 13 sati. Skraćivanjem na 10-11 sati tijelo bolje regulira metabolizam. Ovaj pristup posebno je koristan osobama s pretilošću ili dijabetesom tipa 2.
Važno je naglasiti da ograničeno vremensko jedenje nije isto što i povremeni post. Dr. Hawley objašnjava da dugi periodi bez hrane “poremete” cirkadijalni ritam, dok ograničeno vremensko jedenje održava normalan dnevni profil hormona i metabolizma.
Zašto kasni obroci nisu idealni
Kasni obroci mogu narušiti metabolizam. Tijelo pokreće hormonske reakcije svaki put kada jedemo, a kada jedemo noću dok se malo krećemo, to može povećati osjećaj gladi i ometati pravilno funkcioniranje metabolizma.
– U večernjim satima razina glukoze u krvi je prirodno povišena. Ako ležimo i ne krećemo se, glukoza ostaje povišena. Pomicanjem večernjih obroka ranije, ograničeno vremensko jedenje pomaže smanjiti noćne razine šećera u krvi – pojašnjava dr. Hawley.
Jednostavno rečeno, ranije jedenje može pomoći u regulaciji šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa i pretilosti.
Kako uskladiti obroke s cirkadijalnim ritmom
Iako ponekad kasni obroci ne mogu biti izbjegnuti, redovito grickanje prije spavanja ili preskakanje ručka zbog velikog večernjeg obroka može štetiti zdravlju. Prvi korak je održavanje dosljednog ciklusa spavanja.
– Ako spavate od 23 do 7 sati, doručkujte otprilike sat vremena nakon buđenja, između 8 i 9 sati – savjetuje dr. Young.
Ako morate jesti kasnije nego obično, pripazite na izbor hrane. Masna i ugljikohidratima bogata hrana nije idealna za kasne obroke – bolje je birati nemasni protein.
– Nadamo se da će u sljedećem desetljeću postojati dovoljno znanstveno utemeljenih istraživanja o vremenski ograničenom jedenju kako bi se tajming obroka uvrstio u prehrambene smjernice. Nevjerojatno je da to trenutačno nedostaje, ali važno je da postane standard – zaključuje dr. Hawley.
(Ordinacija.hr)
