Istraživanje sa Sveučilišta Virginia Tech otkriva da ultra-prerađeno meso i zaslađeni napitci povećavaju rizik od kognitivnih poteškoća i bolesti poput Alzheimerove demencije – kako se zaštititi u svakodnevnoj prehrani.
Ako mislite da samo šećer i masnoće utječu na liniju, možda ćete se iznenaditi jer nova istraživanja, piše ScienceAlert, pokazuju da određene vrste brze hrane mogu ozbiljno naštetiti i vašem mozgu.
Znanstvenici sa Sveučilišta Virginia Tech analizirali su učinke različitih skupina ultra-prerađene hrane (UPF) na kognitivno zdravlje i otkrili da su najštetnije upravo ultra-prerađeno meso i zaslađeni napitci. Redovita konzumacija ovih proizvoda povezana je s većim rizikom od razvoja kognitivnih poteškoća i bolesti poput Alzheimerove demencije.
Tko je sudjelovao u istraživanju?
U istraživanju su korišteni podaci iz poznate Health and Retirement Study Sveučilišta u Michiganu, koja je obuhvatila 4.750 Amerikanaca starijih od 55 godina. Sudionici su praćeni do sedam godina, a njihovo se kognitivno stanje procjenjivalo svake dvije godine između 2014. i 2020.
Rezultati su pokazali da je 1.363 sudionika tijekom tog razdoblja razvilo neki oblik kognitivnog oštećenja.
Dvostruki udar na mozak: meso i gazirana pića
Osobe koje su svakodnevno konzumirale barem jednu dodatnu porciju ultra-prerađenog mesa imale su 17% veći rizik od kognitivnih problema.
Kod onih koji su pili zaslađene napitke poput gaziranih pića, ledenih čajeva ili voćnih sokova s dodanim šećerom, rizik je bio 6% veći.
Drugim riječima, kombinacija pizze s mesom i čaše kole mogla bi biti pravi „udarac“ za vaš mozak.
Nisu svi UPF jednako štetni
Međutim, ukupna količina konzumirane ultra-prerađene hrane nije bila izravno povezana s povećanim rizikom od kognitivnih oštećenja.
Ostale skupine UPF-a, poput namaza, slatkiša, grickalica, gotovih jela te proizvoda od žitarica i mlijeka, nisu pokazale značajnu povezanost s padom kognitivnih funkcija.
Ipak, autori ističu da prehrana bogata UPF-om općenito nosi i druge zdravstvene rizike, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, tjeskobe, depresije i povećane smrtnosti.
Što možemo učiniti?
Prema profesorici Brendi Davy, koautorici istraživanja i stručnjakinji za prehranu i tjelovježbu sa Sveučilišta Virginia Tech, ključ leži u umjerenosti i uravnoteženosti.
– Postoje stvari koje možete promijeniti. Riječ je o razumnom pristupu prehrani. Ne moramo se svega odreći, ali trebamo biti svjesni svojih izbora – ističe Davy.
Previše prerađene hrane na tanjuru
Podaci pokazuju koliko su takve namirnice raširene: oko 65% hrane i 38% pića koje američka kućanstva kupuju spada u kategoriju ultra-prerađene hrane. Ovi proizvodi obično sadrže umjetne boje, arome i emulgatore, aditive koji se ne koriste u domaće pripremljenim obrocima. Zabrinjavajuće je i to što i mlađe i starije generacije danas više od polovice dnevnih kalorija unose upravo iz UPF-a.
Iako je istraživanje provedeno u SAD-u, rezultati su relevantni i za Hrvatsku. Trendovi konzumacije ultra-prerađene hrane (UPF) u našoj zemlji sliče onima u zapadnim državama, osobito u urbanim sredinama i među mlađom populacijom.
Prema dostupnim podacima:
- Udio ultra-prerađene hrane u prehrani odraslih u Hrvatskoj iznosi oko 20% ukupnog unosa energije, dok kod školske djece i adolescenata doseže 38%.
- Zaslađeni napitci (gazirana pića, ledeni čajevi, voćni sokovi s dodanim šećerom) čine manji udio u ukupnom unosu kalorija, ali i dalje su značajan izvor šećera u prehrani.
Rješenje se krije u kuhanju
Autori istraživanja, objavljenog u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, predlažu da tečajevi kuhanja mogu biti važna javnozdravstvena mjera – jer znanje što jesti i kako pripremiti obrok ključno je za zdraviju prehranu.
– Jedno je slijediti određeni plan prehrane, a drugo imati vještine potrebne da ga stvarno primjenjujete – ističe Ben Katz, znanstvenik s Virginia Techa.
Iako statistike o brzoj hrani mogu djelovati obeshrabrujuće, istraživači poručuju da postoji jednostavan i ostvariv način zaštite mozga – ograničite unos ultra-prerađenog mesa i zaslađenih napitaka te što češće birajte svježu, neprerađenu hranu.
(Ordinacija.hr)
