Mitovi o starenju su česti, ali ne moraju diktirati vaš život. Otkrijte što je istina i kako zadržati zdravlje, energiju i vitalnost u zrelim godinama.
Starenje je prirodan i neizbježan proces koji sa sobom donosi promjene – fizičke, mentalne i emocionalne. Iako su te promjene normalne, mnogima mogu biti uznemirujuće. Zato nije iznenađujuće što se oko starenja stvorilo mnogo mitova, zabluda i pretpostavki koje nisu utemeljene na znanosti.
U posljednjih nekoliko stoljeća, ljudski je životni vijek dramatično porastao. Prema povijesnim procjenama, od trenutka kada se ljudska vrsta odvojila od zajedničkog pretka s čimpanzama prije oko 300.000 generacija, očekivano trajanje života se udvostručilo. U posljednjih 200 godina – udvostručilo se ponovno.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), udio svjetske populacije starije od 60 godina porast će s oko 11% u 2000. godini na čak 22% do 2050. godine. Dakle, više ljudi nego ikad živi dulje – i zdravije.
No, kako broj starijih raste, raste i broj mitova o starenju. U nastavku donosimo najčešće zablude – i znanstvene činjenice koje ih pobijaju.
1. Tjelesno propadanje je neizbježno
Djelomično točno, ali ne u potpunosti. S godinama tijelo doista prolazi kroz prirodan proces trošenja – mišići gube masu, zglobovi postaju manje fleksibilni, a metabolizam se usporava. Ipak, propadanje nije potpuno neizbježno i može se značajno usporiti.
Brojna istraživanja potvrđuju da redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana mogu produljiti život i smanjiti rizik od bolesti povezanih sa starenjem. Ono što je posebno zanimljivo, samo očekivanje fizičkog propadanja može povećati vjerojatnost da će se ono zaista dogoditi.
U jednoj studiji znanstvenici su ispitali 148 starijih osoba o njihovim stavovima prema starenju i životnim navikama. Zaključili su da osobe koje imaju pozitivna očekivanja o starenju češće usvajaju zdrave navike, što poboljšava njihovu fizičku kondiciju i kvalitetu života.
Pregled znanstvene literature iz 2024. (na uzorku od 3.664 ispitanika) pokazao je da stariji ljudi koji imaju negativan stav o starenju rjeđe traže liječničku pomoć za probleme poput depresije, gubitka pamćenja ili inkontinencije.
Zanimljivo, kineska studija pokazala je i da stariji s pozitivnijom percepcijom starenja imaju niži rizik od smrtnosti svih uzroka, djelomično zahvaljujući zdravijem životnom stilu i društvenim kontaktima.
Dakle, uz redovito kretanje, zdravu prehranu, društvenu uključenost i pozitivan pogled na starost, moguće je očuvati vitalnost i u poznim godinama.
2. Stariji ljudi trebaju izbjegavati vježbanje
Jedan od najraširenijih mitova glasi: „Kad jednom pređeš određenu dob, vježbanje više ne pomaže.“ Naprotiv, nikad nije kasno početi se kretati, a koristi su brojne.
Znanstvena istraživanja jasno pokazuju da tjelesna aktivnost u starijoj dobi čuva mišićnu snagu, zdravlje srca, metabolizam i funkciju mozga.
U jednoj studiji 451 starija osoba podijeljena je u tri skupine:
- prva je provodila intenzivni trening snage godinu dana,
- druga umjereno vježbanje iste duljine,
- treća nije vježbala (kontrolna skupina).
Rezultati su bili jasni – i četiri godine nakon završetka programa, osobe koje su provodile trening snage imale su znatno bolju mišićnu snagu od ostalih skupina.
Redovita tjelovježba smanjuje i rizik od Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Klinička studija EXERT pokazala je da čak i lagana ili umjerena tjelovježba može spriječiti gubitak volumena mozga u starijih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem.
Naravno, svaka osoba treba vježbati u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem. Prema NHS-u, osobe s osteoporozom ili povećanim rizikom od prijeloma trebale bi izbjegavati vježbe s visokim udarcem.
Prema Globalnom konsenzusu o tjelovježbi za dugovječnost (ICFSR, 2025.), redovita aktivnost se preporučuje svima. Dovoljno je i brzo hodanje 75 minuta tjedno, koje prema istraživanjima može produžiti životni vijek za gotovo dvije godine u usporedbi s potpunom neaktivnošću.
3. Stariji ljudi trebaju više (ili manje) sna
Mnogi misle da stariji ljudi trebaju više sna jer češće drijemaju – ili manje sna, jer ranije ustaju. I jedno i drugo su mitovi.
Istina je da se s godinama mijenjaju obrasci spavanja. Stariji često teže usnivaju i imaju fragmentiran san. Promjene u cirkadijalnom ritmu mogu uzrokovati buđenja tijekom noći ili potrebu za dnevnim odmorom.
Bolesti poput osteoporoze, osteoartritisa, KOPB-a i zatajenja srca također mogu ometati san, kao i neki lijekovi (beta-blokatori, kortikosteroidi, diuretici).
Prema CDC-u, odrasli od 61 do 64 godine trebaju 7–9 sati sna, a stariji od 65 7–8 sati. Dakle, potrebe se bitno ne razlikuju od mlađih odraslih.
Zanimljivo, studija objavljena u časopisu Journal of Sleep Research 2018. otkrila je da stariji ljudi bolje podnose manjak sna od mlađih – pokazuju manje promjene raspoloženja, napetosti i umora nakon neprospavane noći.
4. Osteoporoza pogađa samo žene
Osteoporoza je bolest pri kojoj kosti postaju porozne i lomljive. Iako se često povezuje sa ženama, pogađa i muškarce.
Prema Međunarodnoj zakladi za osteoporozu, svaka treća žena starija od 50 godina i svaki peti muškarac doživi prijelom povezan s osteoporozom tijekom života.
Još jedan mit je da je bolest neizbježna kod starijih žena. Međutim, dvije trećine žena starijih od 50 godina nema osteoporozu.
Prevencija uključuje unos kalcija i vitamina D, redovitu tjelovježbu, prestanak pušenja i umjerenu konzumaciju alkohola.
5. S godinama mozak usporava
„Kognitivni pad“ često se smatra neizbježnim dijelom starenja, no to nije u potpunosti točno.
Mit 1: Demencija je neizbježna
Prema WHO-u, rizik od demencije doista raste s dobi, ali ne pogađa sve starije. U svijetu trenutačno oko 57 milijuna ljudi živi s demencijom.
Podaci Alzheimer’s Society u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazuju da manje od 1% osoba u šezdesetima ima demenciju, a i među sedamdesetogodišnjacima taj udio ostaje vrlo nizak.
U SAD-u, prema studiji Sveučilišta Columbia iz 2022., oko 10% starijih od 65 godina ima demenciju – što znači da je 90% starijih osoba bez nje.
Mit 2: Svaki kognitivni pad vodi u demenciju
Ne mora biti tako. Mnogi ljudi dožive blagi kognitivni pad (poput povremenog zaboravljanja), ali se on ne razvije u demenciju.
Mit 3: Kognitivni pad je neizbježan
Izvješće Lancet Commission iz 2024. identificiralo je 14 faktora rizika koji utječu na kognitivno zdravlje – od tjelesne aktivnosti i obrazovanja, do krvnog tlaka, dijabetesa, gubitka sluha i zagađenja zraka. Kontrolom ovih faktora rizik od kognitivnog propadanja može se značajno smanjiti.
6. U starijoj dobi nema smisla prestati pušiti
Jedan od najštetnijih mitova jest da je „prekasno za prestanak“. Prema NHS-u, koristi od prestanka pušenja počinju gotovo odmah – bez obzira na dob. Krvni tlak se normalizira u roku od 20 minuta, a rizik od srčanog udara počinje padati već nakon nekoliko dana.
Nikada nije kasno prestati pušiti – tijelo se obnavlja u svakoj dobi.
7. Seksualni život nestaje s godinama
Znanost jasno pokazuje da seksualni život ne prestaje starenjem. Iako su problemi poput erektilne disfunkcije i vaginalne suhoće češći, uz pravilnu medicinsku podršku (poput Viagre, lubrikanata ili hormonskih krema), većina ljudi i dalje uživa u intimnosti.
Studija objavljena u International Journal of Clinical Practice 2017. pokazala je da 9 od 10 muškaraca u šezdesetima nema erektilnu disfunkciju.
Veliko britansko istraživanje iz 2016. godine na više od 6.000 odraslih starijih od 50 godina pokazalo je da su:
- 86% muškaraca i 60% žena u šezdesetima seksualno aktivni,
- 59% muškaraca i 34% žena u sedamdesetima i dalje ima spolne odnose,
- čak 31% muškaraca i 14% žena starijih od 80 godina i dalje vodi aktivan seksualni život.
S godinama seks postaje sporiji i nježniji, ali često i emocionalno dublji. Kako su autori jedne studije zaključili: „Starenje ne znači kraj seksualnog života, već njegovu novu definiciju.“
Starenje ne mora značiti propadanje
Mitovi o starenju često proizlaze iz straha od nepoznatog. Mnogi vjeruju da je neizbježno s godinama izgubiti zdravlje, energiju, pamćenje i zadovoljstvo. No, znanost jasno pokazuje da starenje ne mora značiti propadanje.
Pozitivan stav, redovita tjelovježba, zdrava prehrana, prestanak pušenja, dovoljno sna i društvena povezanost ključni su čimbenici koji omogućuju dug, ispunjen i kvalitetan život – bez obzira na godine.
(Ordinacija.hr)
