Rijetka, ali brutalno intenzivna, klaster glavobolja jedan je od najbolnijih poremećaja poznatih medicini. Donosimo sve što trebate znati o simptomima koji je razlikuju od migrene, njezinim uzrocima i modernim metodama liječenja.
Klaster glavobolja, poznata i kao “samoubilačka glavobolja”, neurološki je poremećaj koji uzrokuje jedan od najjačih bolova koje čovjek može iskusiti. Iako je relativno rijetka i pogađa tek oko 0,1% populacije, za one koji od nje pate predstavlja iscrpljujuće i zastrašujuće iskustvo. Češće se javlja kod muškaraca, obično u dobi između 20 i 40 godina, a njezin naziv potječe od karakterističnog obrasca pojavljivanja – napadaji dolaze u nakupinama ili “klasterima” koji mogu trajati tjednima ili mjesecima, nakon čega slijedi period bez boli. Intenzitet boli je toliko jak da je pacijenti opisuju kao osjećaj da im netko svrdlom buši oko ili da im užareni žarač probada glavu, što je daleko iznad praga boli kod tipične migrene ili tenzijske glavobolje.
Jednostrana i lokalizirana bol
Prepoznavanje klaster glavobolje ključno je za pravovremeno liječenje, a njezini simptomi su vrlo specifični. Bol je gotovo uvijek jednostrana, strogo lokalizirana oko jednog oka ili sljepoočnice, i tijekom jednog klaster razdoblja javlja se na istoj strani glave. Pacijenti je opisuju kao probadajuću, goruću ili kidajuću, a vrhunac dostiže unutar samo nekoliko minuta. Napadaj traje od 15 minuta do tri sata, a prate ga i karakteristični autonomni simptomi na bolnoj strani lica. To uključuje izraženo crvenilo i suzenje oka, začepljen nos ili curenje sekreta, spušten kapak (ptoza), znojenje čela i lica te ponekad suženje zjenice, što je dio takozvanog Hornerovog sindroma.
Ono što klaster glavobolju dramatično razlikuje od migrene nije samo intenzitet, već i ponašanje osobe tijekom napadaja. Dok osobe s migrenom traže mračnu i tihu sobu kako bi mirovale, pacijenti s klaster glavoboljom postaju izrazito nemirni i agitirani. Ne mogu sjediti ili ležati mirno; umjesto toga hodaju, ljuljaju se…. Napadaji se mogu javljati od jednom do čak osam puta dnevno, često s nevjerojatnom preciznošću u isto doba dana ili noći, nerijetko budeći osobu iz najdubljeg sna, što dodatno iscrpljuje organizam.
Znanstvenici vjeruju da ključnu ulogu igra abnormalnost u radu hipotalamusa, dijela mozga odgovornog za regulaciju našeg biološkog sata. To objašnjava cikličku prirodu napadaja i njihovu povezanost s određenim dobom dana ili godišnjim dobima.
Iako točan uzrok još nije u potpunosti razjašnjen, znanstvenici vjeruju da ključnu ulogu igra abnormalnost u radu hipotalamusa, dijela mozga odgovornog za regulaciju našeg biološkog sata. To objašnjava cikličku prirodu napadaja i njihovu povezanost s određenim dobom dana ili godišnjim dobima. Tijekom napadaja dolazi do aktivacije trigeminalnog živca, koji prenosi osjete s lica u mozak, što rezultira nesnosnom boli u području oka i popratnim autonomnim simptomima. Cijeli proces se odvija u ciklusima: klaster razdoblje, kada su napadaji svakodnevni, traje od jednog do tri mjeseca, nakon čega slijedi period remisije koji može trajati mjesecima, pa čak i godinama, prije nego što se glavobolje ponovno vrate.
Okidači i faktori rizika
Iako je uzrok vezan za funkciju mozga, postoje jasno definirani faktori rizika i okidači koji mogu provocirati napadaje, osobito tijekom aktivnog klaster razdoblja. Konzumacija alkohola, čak i u najmanjim količinama, gotovo sigurno će izazvati napadaj unutar sat vremena kod osobe koja se nalazi u klaster fazi. Pušenje je također snažno povezano s ovim stanjem; velik postotak pacijenata su pušači, a vjeruje se da strastveno pušenje povećava rizik od razvoja kroničnog oblika bolesti, gdje periodi remisije izostaju. Postoji i genetska predispozicija, pa osobe koje imaju bliskog rođaka s klaster glavoboljom imaju veći rizik da je i same razviju. Određeni lijekovi, poput nitroglicerina koji se koristi za liječenje srčanih bolesti, također mogu biti okidač.
Kako zaustaviti napadaj i spriječiti nove?
Zbog iznimne jačine i brzog nastupa boli, uobičajeni analgetici poput paracetamola ili ibuprofena potpuno su neučinkoviti jer im treba predugo da počnu djelovati. Liječenje se provodi pod nadzorom liječnika i dijeli se na akutno, za zaustavljanje napadaja koji je u tijeku, i preventivno, za smanjenje učestalosti napadaja. Najučinkovitija akutna terapija je udisanje 100%-tnog kisika putem maske, što kod većine pacijenata prekida bol unutar 15 minuta. Druga opcija su lijekovi iz skupine triptana koji se primjenjuju injekcijom ili nazalnim sprejem za brzo djelovanje . Za brzo, ali kratkoročno smirivanje ciklusa koriste se kortikosteroidi, dok se u dugoročnoj prevenciji primjenjuju i noviji biološki lijekovi.
Samopomoć i promjene u načinu života
Osim medicinske terapije, promjene životnog stila mogu značajno pomoći u kontroli klaster glavobolja. Najvažniji korak tijekom aktivnog razdoblja je potpuno izbjegavanje poznatih okidača, prvenstveno alkohola. Održavanje redovitog ritma spavanja, dovoljna hidratacija i umjerena tjelesna aktivnost također mogu pridonijeti stabilizaciji stanja. Vođenje dnevnika glavobolje, u kojem se bilježi učestalost, trajanje, intenzitet i mogući okidači svakog napadaja, neprocjenjiv je alat za liječnika pri postavljanju dijagnoze i praćenju uspješnosti terapije. Ako sumnjate na klaster glavobolju, ključno je potražiti liječničku pomoć kako bi se isključili drugi mogući uzroci simptoma, poput tumora ili aneurizme, što se najčešće radi magnetskom rezonancom (MRI) glave. ( Ordinacija.hr )
