Znanstvenici otkrivaju kako posebne mreže u mozgu štite socijalna sjećanja i testiraju mogućnosti njihove zaštite.
Gubitak kratkoročnog pamćenja jedan je od prvih znakova Alzheimerove bolesti, no kako vrijeme prolazi, pacijenti se suočavaju i s promjenama raspoloženja, dezorijentiranošću te sve težim izazovima u koncentraciji. Ovi simptomi snažno utječu ne samo na oboljele već i na njihove obitelji, koje nerijetko prve primijete jedan od najtežih aspekata bolesti – postupno nestajanje sposobnosti prepoznavanja poznatih ljudi, odnosno gubitak socijalne memorije.
Upravo taj fenomen, piše ScienceAlert, mogao bi biti bolje objašnjen zahvaljujući novom istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Virginia i Virginia Tech-a, provedenom na mišjim modelima Alzheimerove bolesti. Rezultati upućuju na to da bi ključnu ulogu u ovom obliku gubitka pamćenja mogli imati poremećaji u posebnim strukturama koje se nalaze oko neurona – perineuralnim mrežama.
Što su perineuralne mreže i zašto su važne?
U mozgu zdravih odraslih osoba perineuralne mreže djeluju kao zaštitna i stabilizirajuća “mreža” oko određenih neurona. Njihova je uloga višestruka: reguliraju plastičnost mozga, štite neurone od oksidativnog stresa i održavaju stabilnost sinaptičkih veza, što je ključno za učenje i pamćenje.
Znanstvenici su već ranije pokazali da ove mreže osiguravaju pravilnu komunikaciju između neurona, a time i njihovu sposobnost pohranjivanja sjećanja. Stoga se već neko vrijeme postavlja pitanje: što se događa s njima kod osoba s Alzheimerovom bolešću?
Kad mreže oslabe – slabi i socijalna memorija
Kako bi dobili odgovor, istraživači su proučavali dio hipokampusa nazvan CA2, koji je već ranije povezan sa socijalnom memorijom. Kada su u miševa primijetili propadanje perineuralnih mreža upravo u ovom području, životinje su izgubile sposobnost prepoznavanja drugih miševa – iako su i dalje mogle stjecati nova sjećanja na predmete.
Ovo oponaša ono što se često vidi kod ljudi s Alzheimerovom bolešću: sposobnost prepoznavanja osoba slabi mnogo prije nego sposobnost prepoznavanja predmeta.
– Otkrili smo da mrežasti omotač oko neurona, poznat kao perineuralne mreže, zapravo štiti upravo socijalna sjećanja – objašnjava doktorandica Lata Chaunsali, glavna autorica istraživanja, objavljenog u časopisu Alzheimer’s & Dementia: The Journal of the Alzheimer’s Association.
Je li moguće zaštititi memoriju?
Istraživači su otišli korak dalje pa isprobali mogu li očuvati socijalnu memoriju tako što će spriječiti propadanje ovih mreža. Koristili su inhibitore matriksnih metaloproteinaza (MMP), enzima koji razgrađuju proteine izvanstaničnog matriksa, uključujući one koji čine perineuralne mreže. Isti se inhibitori trenutačno proučavaju i kao potencijalna terapija za neke vrste raka.
Rezultati su bili ohrabrujući: miševi koji su primili MMP inhibitore imali su manje oštećenja perineuralnih mreža i bolje su zadržali socijalnu memoriju, unatoč Alzheimerovoj bolesti.
– Kada smo zaštitili te strukture mozga u ranoj životnoj dobi, miševi su se kasnije mnogo bolje sjećali socijalnih interakcija – kaže Chaunsali.
Što ovo znači za budućnost liječenja Alzheimerove bolesti?
Trenutačno oko 55 milijuna ljudi širom svijeta živi s demencijom, a više od 60% oboljelih ima Alzheimerovu bolest. Kako populacija stari, broj oboljelih mogao bi narasti na više od 80 milijuna u sljedećem desetljeću.
Otkrića poput ovoga zato bude nadu. Ipak, stručnjaci naglašavaju da se radi o ranim, preliminarnim rezultatima.
– Iako imamo lijekove koji mogu usporiti gubitak perineuralnih mreža, a time i odgoditi gubitak memorije, potrebno je puno dodatnih istraživanja prije nego što bismo takav pristup mogli primijeniti na ljude – ističe profesor Harald Sontheimer.
(Ordinacija.hr)
