Kontaktni dermatitis je česta upalna reakcija kože koja nastaje izravnim dodirom s iritansom ili alergenom, a iako nije zarazan, može izazvati iznimnu nelagodu i narušiti kvalitetu života. Prepoznavanje točnog uzroka ključno je za brzi oporavak, dok pravovremeno i adekvatno liječenje sprječava dugotrajne komplikacije i kronična oštećenja kože.
Kontaktni dermatitis manifestira se kao svrbežni osip uzrokovan izravnim kontaktom s određenom tvari ili alergijskom reakcijom na nju, pri čemu je važno razlikovati dva osnovna tipa ovog stanja: iritativni i alergijski kontaktni dermatitis. Iritativni oblik je znatno češći i nastaje kada kemikalija ili fizički faktor, poput sapuna, deterdženata, otapala ili kiselina, izravno ošteti zaštitni vanjski sloj kože, uzrokujući reakciju koja se može pojaviti već nakon jednog izlaganja snažnom iritansu ili nakon višekratnog izlaganja blažim sredstvima. S druge strane, alergijski kontaktni dermatitis predstavlja reakciju preosjetljivosti imunološkog sustava koja se razvija kod osoba koje su prethodno postale osjetljive na određeni alergen, poput nikla u nakitu, mirisa u kozmetici, konzervansa ili biljaka poput otrovnog bršljana. Simptomi oba tipa mogu biti vrlo slični i variraju od blagog crvenila do teških reakcija, a uključuju intenzivan svrbež koji može ometati san, crveni ili ljubičasti osip koji je jasno ograničen na područje dodira, suhu, ispucalu i ljuskavu kožu, te pojavu mjehurića ispunjenih tekućinom koji mogu pucati i stvarati kraste. Kod tamnije puti, zahvaćena područja mogu postati tamnija i kožasta, dok je osjećaj pečenja, zatezanja i boli također čest prateći simptom, osobito ako se na koži stvore bolne pukotine ili rane uslijed češanja.
Osjetljivost ostaje doživotna
Identifikacija uzroka dermatitisa često zahtijeva detektivski pristup jer reakcija kože ne mora nastupiti trenutno, posebno kod alergijskog oblika gdje se simptomi obično javljaju s odgodom od 24 do 72 sata nakon kontakta s alergenom, što pacijentima otežava povezivanje osipa s određenim predmetom ili tvari koju su koristili danima ranije. Mehanizam alergijske reakcije uključuje T-limfocite koji prepoznaju alergen i pokreću upalni proces, a jednom kada tijelo razvije osjetljivost na određenu tvar, ta osjetljivost obično ostaje doživotna. Rizik od razvoja kontaktnog dermatitisa povećan je kod osoba određenih zanimanja koje su svakodnevno izložene kemikalijama i iritansima, kao što su zdravstveni djelatnici, frizeri, kozmetičari, građevinski radnici, mehaničari i čistači, ali i kod osoba koje se bave hobijima poput vrtlarstva. Dijagnoza se postavlja temeljem detaljne anamneze i fizičkog pregleda, a u slučajevima kada uzrok nije očigledan ili se osip ponavlja, dermatolozi provode epikutano testiranje (patch test). Ovaj test, koji se smatra zlatnim standardom za identifikaciju kontaktnih alergena, uključuje lijepljenje flastera s malim količinama potencijalnih alergena na leđa pacijenta tijekom 48 sati, nakon čega se očitava reakcija kože kako bi se precizno utvrdilo što izaziva upalu.
Kod iritativnog kontaktnog dermatitisa, ako se iritant odmah ukloni i koža pravilno njeguje, simptomi se mogu povući unutar nekoliko dana do tjedan dana, no ako se izlaganje nastavi, stanje može postati kronično
Trajanje kontaktnog dermatitisa izravno ovisi o vrsti reakcije, težini simptoma i, najvažnije, o tome je li osoba uspjela identificirati i ukloniti uzročnika iz svoje okoline. Kod iritativnog kontaktnog dermatitisa, ako se iritant odmah ukloni i koža pravilno njeguje, simptomi se mogu povući unutar nekoliko dana do tjedan dana, no ako se izlaganje nastavi, stanje može postati kronično. Alergijski kontaktni dermatitis obično zahtijeva dulje vrijeme za zacjeljivanje, pa čak i uz liječenje i izbjegavanje alergena, osip može potrajati od dva do četiri tjedna dok se imunološka reakcija u potpunosti ne smiri. U slučajevima kada osoba ne može izbjeći alergen, primjerice zbog prirode posla ili neznanja o tome što uzrokuje reakciju, dermatitis može postati dugotrajan problem koji se periodično vraća. Proces ozdravljenja može se ubrzati strogim izbjegavanjem okidača, što je temelj terapije, dok češanje osipa značajno produljuje vrijeme oporavka jer dodatno oštećuje kožnu barijeru i otvara put sekundarnim infekcijama. Važno je napomenuti da simptomi svrbeža mogu početi popuštati nekoliko dana nakon početka terapije, iako vidljivi znakovi osipa mogu ostati prisutni još neko vrijeme dok se koža potpuno ne regenerira.
Liječenje kontaktnog dermatitisa usmjereno je na ublažavanje simptoma i obnovu zaštitne barijere kože, a primarni korak je uvijek prestanak izlaganja tvari koja je izazvala reakciju, bilo da se radi o novom deterdžentu, nakitu ili kozmetičkom proizvodu. Za ublažavanje upale i svrbeža liječnici najčešće propisuju lokalne kortikosteroide u obliku krema ili masti, čija jačina ovisi o težini simptoma i mjestu primjene, dok se u težim i raširenim slučajevima mogu kratkoročno primijeniti i oralni kortikosteroidi kako bi se sustavno smirila jaka upalna reakcija. Uz medicinsku terapiju, kućna njega igra veliku ulogu, pa se preporučuje primjena hladnih, vlažnih obloga nekoliko puta dnevno radi smirivanja svrbeža i otekline, kao i redovito korištenje neutralnih emolijensa i hidratantnih krema bez mirisa koje pomažu u obnavljanju vlage i elasticiteta kože. Antihistaminici u obliku tableta mogu pomoći u smanjenju osjećaja svrbeža, posebno noću, iako ne djeluju izravno na sam osip kod ove vrste reakcije.
Moguće komplikacije i razina opasnosti
Iako kontaktni dermatitis općenito nije opasan po život i ne smatra se hitnim medicinskim stanjem u većini slučajeva, on može dovesti do neugodnih komplikacija ako se ne liječi pravilno ili ako se zanemaruje. Najčešća komplikacija je sekundarna bakterijska ili gljivična infekcija kože, koja nastaje kada se uslijed intenzivnog svrbeža i češanja stvore otvorene rane kroz koje mikroorganizmi ulaze u tkivo. Znakovi infekcije uključuju pojačano crvenilo, toplinu zahvaćenog područja, gnojni iscjedak iz mjehurića ili krasta, te pojavu povišene tjelesne temperature, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju i primjenu antibiotika. Također, dugotrajni i neliječeni dermatitis može dovesti do neurodermitisa, stanja u kojem koža postaje trajno zadebljana, gruba i tamnija zbog kroničnog trljanja i češanja.
Ako se osip naglo širi, zahvaća velika područja tijela, lice, oči ili genitalije, ili ako je praćen otežanim disanjem i gutanjem, nužno je odmah potražiti liječničku pomoć.
U vrlo rijetkim slučajevima, iznimno jaka alergijska reakcija može dovesti do anafilaksije, ozbiljne sistemske reakcije koja uključuje oticanje dišnih puteva i otežano disanje, no to je neuobičajeno za kontaktni dermatitis i češće se veže uz alergije na hranu ili ubode insekata. Ipak, ako se osip naglo širi, zahvaća velika područja tijela, lice, oči ili genitalije, ili ako je praćen otežanim disanjem i gutanjem, nužno je odmah potražiti liječničku pomoć. Utjecaj na kvalitetu života ne smije se zanemariti jer kronični svrbež i vidljive promjene na koži mogu uzrokovati nesanicu, anksioznost i socijalnu nelagodu. Pravilnom edukacijom, korištenjem zaštitne opreme poput rukavica pri rukovanju kemikalijama te rano započetim liječenjem, većina ljudi uspješno drži simptome pod kontrolom i sprječava ponovne epizode ove neugodne kožne bolesti. ( Ordinacija.hr )
