Zima sa sobom donosi radosti na snijegu, ali i specifične zdravstvene rizike koji mogu imati ozbiljne posljedice ako se ne tretiraju na vrijeme. Saznajte kako prepoznati simptome triju najčešćih zimskih ozljeda, pružiti adekvatnu prvu pomoć i kada je nužno potražiti liječničku intervenciju.
Hladni mjeseci, snijeg i led neizbježan su dio zimskog života, no oni donose i povećan rizik od specifičnih tjelesnih trauma koje hitne službe bilježe svake godine. Statistički podaci pokazuju da su padovi na ledu, ozebline i hipotermija tri najčešća razloga zbog kojih građani traže medicinsku pomoć tijekom zime, a veljača se često ističe kao mjesec s najvećim brojem pacijenata u traumatološkim centrima. Zaleđene vanjske površine čine pješake iznimno ranjivima, a rezultirajuće ozljede mogu varirati od neugodnih modrica i istegnuća do ozbiljnih prijeloma kostiju podlaktice, zgloba, kuka ili čak teških ozljeda glave i kralježnice. Starije osobe posebno su ugrožene jer ono što bi kod mlađe osobe moglo proći kao bezazlen pad, kod starijih od 65 godina često rezultira dugotrajnom hospitalizacijom i rehabilitacijom. Osim mehaničkih ozljeda, ekstremno niske temperature predstavljaju opasnost za samo tkivo i termoregulacijski sustav tijela, stoga je ključno razumjeti kako se pripremiti i zaštititi prije izlaska na hladnoću.
Suzdržavanje od naglog ustajanja
U slučaju pada na ledu, prva i najvažnija reakcija trebala bi biti suzdržavanje od naglog ustajanja, koliko god to bilo teško zbog šoka ili neugode. Ostanite u ležećem položaju nekoliko trenutaka kako biste procijenili svoje stanje i provjerili postoji li oštra bol, vrtoglavica ili nemogućnost pokretanja udova. Za lakše ozljede, poput nagnječenja i bolova u mišićima, stručnjaci preporučuju primjenu RICE metode koja uključuje odmor, hlađenje ledom umotanim u tkaninu, kompresiju zavojem i elevaciju ozlijeđenog dijela tijela. Međutim, ako osjetite gubitak svijesti, mučninu, povraćanje, zbunjenost ili neizdrživu bol, to su alarmantni znakovi koji zahtijevaju hitno javljanje liječniku, jer mogu ukazivati na potres mozga ili unutarnje krvarenje.
Druga velika opasnost koja vreba na niskim temperaturama su ozebline ili smrzotine, koje predstavljaju lokalno oštećenje kože i potkožnog tkiva uzrokovano dugotrajnim izlaganjem hladnoći i vjetru. Najčešće su zahvaćeni periferni dijelovi tijela poput prstiju na rukama i nogama, nosa, ušiju i obraza, jer tijelo u uvjetima ekstremne hladnoće povlači krv prema vitalnim organima, ostavljajući ekstremitete ranjivima. Prvi znakovi upozorenja uključuju utrnulost, nespretnost u pokretima te kožu koja postaje blijeda, tvrda na dodir i voštana izgleda. U naprednijim stadijima mogu se pojaviti mjehuri ispunjeni tekućinom, a tkivo može poprimiti plavkastu ili crnu boju, što ukazuje na odumiranje tkiva i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju kako bi se spriječila trajna oštećenja ili amputacija. Ključno je izbjegavati dugotrajan boravak na otvorenom tijekom ekstremnih hladnoća i nositi adekvatnu zaštitnu opremu.
Osobu treba odmah skloniti u toplu prostoriju i ukloniti svu mokru ili usku odjeću te nakit koji bi mogao ometati cirkulaciju. Zagrijavanje mora biti postupno.
Pružanje prve pomoći kod ozeblina zahtijeva izniman oprez jer nepravilno postupanje može pogoršati ozljedu. Osobu treba odmah skloniti u toplu prostoriju i ukloniti svu mokru ili usku odjeću te nakit koji bi mogao ometati cirkulaciju. Zagrijavanje mora biti postupno; preporučuje se uranjanje zahvaćenog ekstremiteta u toplu vodu temperature do 40°C, ali nikako u vruću vodu, jer ozebla koža nema osjet i lako može doći do opeklina. Strogo je zabranjeno trljati smrznute dijelove tijela snijegom, rukama ili grubim tkaninama jer to dodatno oštećuje krhko tkivo, a mjehure, ako su nastali, ne smije se bušiti već ih treba prekriti sterilnom gazom. Ako su stopala smrznuta, hodanje je zabranjeno osim ako je apsolutno nužno za spašavanje života. Uz vanjsko zagrijavanje, osobu treba ugrijati i “iznutra” toplim, bezalkoholnim napitcima poput čaja ili juhe, a za sve slučajeve dubokih ozeblina nužno je potražiti pomoć liječnika.
Hipotermija kao tiha prijetnja životu
Hipotermija ili pothlađenost predstavlja po život opasno stanje u kojem tjelesna temperatura pada ispod 35°C, čime tijelo gubi sposobnost normalnog funkcioniranja. Za razliku od ozeblina koje su lokalizirane, hipotermija zahvaća cijeli organizam i može dovesti do zatajenja srca i disšnog sustava. Simptomi se često prikradaju postepeno, počevši s nekontroliranim drhtanjem i iscrpljenošću, da bi u težim fazama prešli u zbunjenost, nerazgovijetan govor, pospanost i gubitak koordinacije. Posebno je opasno što osoba u stanju hipotermije često nije svjesna svog stanja zbog smanjenih mentalnih sposobnosti. Djeca i starije osobe podložniji su ovom stanju, ali i konzumacija alkohola zimi povećava rizik jer stvara lažan osjećaj topline dok zapravo ubrzava gubitak tjelesne temperature.
Postupak prve pomoći kod hipotermije mora biti brz, ali nježan, jer grubi pokreti kod teško pothlađene osobe mogu izazvati poremećaje srčanog ritma. Osobu treba odmah premjestiti u toplo i suho okruženje te ukloniti svu mokru odjeću. Tijelo treba postupno zagrijavati zamatanjem u tople deke i odjeću, s naglaskom na zaštitu trupa i glave, dok se izravni izvori jake topline poput grijalica ne smiju koristiti izravno uz kožu. Ako je osoba pri svijesti i može gutati, dajte joj tople, slatke napitke kako bi se podigla energija i temperatura tijela. U slučaju da osoba izgubi svijest ili prestane disati, odmah započnite s postupkom oživljavanja i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Prevencija i odgovorno ponašanje
Najbolji način borbe protiv zimskih ozljeda je kvalitetna prevencija i priprema prije izlaska iz kuće. To uključuje slojevito odijevanje koje zadržava tjelesnu toplinu, nošenje vodonepropusne obuće s gumenim potplatima koji imaju dobar profil za hodanje po snijegu i ledu, te zaštitu glave i ruku kapama i rukavicama. Prilikom hodanja po zaleđenim površinama, savjetuje se hodati polako, sitnim koracima s blago savijenim koljenima i rukama izvan džepova radi boljeg balansa – tehnika koja se često naziva “hod pingvina”. Također, imajte na umu da sol ili pijesak za posipanje mogu spriječiti padove ispred vlastitog doma. Edukacija o simptomima i postupcima prve pomoći, uz posjedovanje osnovnog pribora za prvu pomoć u automobilu i kući, može biti presudna u kriznim situacijama kada minute odlučuju o ishodu oporavka. ( Ordinacija.hr )
