Od pogrešnih vjerovanja do provjerenih činjenica – saznajte što stvarno znači živjeti s epilepsijom.
Epilepsija je neurološki poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da epilepsija utječe na oko 50 milijuna ljudi globalno, pri čemu otprilike 80 % živi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom.
Za većinu osoba s epilepsijom glavni simptom su napadaji – izljevi abnormalne električne aktivnosti u mozgu. Mjesto u kojem se napadaj događa može odrediti kako će utjecati na tijelo. No, osim upravljanja napadajima, osobe s epilepsijom često se moraju nositi i sa stigmatizacijom, koja može značajno utjecati na kvalitetu života.
Neke od najčešćih mitova povezanih s epilepsijom za Medical News Today razjasnio je dr. Clifford Segil, neurolog u Providence Saint John’s Health Center u Santa Monici, CA.
1. Svatko tko ima napadaje ima epilepsiju
Epilepsija je najpoznatiji poremećaj napadaja, ali nije jedini. Epileptični napadaji nastaju zbog abnormalne električne aktivnosti u mozgu, dok drugi napadaji mogu imati različite uzroke – primjerice, nizak šećer u krvi, problemi sa srcem ili psihološki čimbenici.
Najčešći oblik ne-epileptičnih napadaja su psihogeni ne-epileptični napadaji (PNES), povezani s mentalnim zdravljem ili traumatskim iskustvima. Procjenjuje se da oko 10 % osoba s PNES-om također ima epileptične napadaje.
2. Ljudi s epilepsijom ne mogu raditi
Ovo je mit. Dr. Segil pojašnjava da osobe s epilepsijom mogu raditi kada su napadaji kontrolirani lijekovima. Iznimke su rijetke i odnose se na poslove gdje napadaji mogu predstavljati opasnost, poput pilota ili vozača kamiona.
3. Epilepsija je zarazna
Epilepsija se ne prenosi s osobe na osobu. Utvrđivanje uzroka epilepsije može biti izazovno – WHO navodi da je u oko 50 % slučajeva uzrok nepoznat. Mogući uzroci uključuju:
- oštećenje mozga tijekom ili neposredno nakon rođenja
- genetske malformacije mozga
- teške ozljede glave
- moždani udar
- infekcije mozga (meningitis, encefalitis)
- neki genetski sindromi
- tumori mozga
4. Ljudi s epilepsijom su emocionalno nestabilni
Stigma uključuje i uvjerenje da su osobe s epilepsijom „emocionalno nestabilne“, što nije točno.
– Pacijenti s epilepsijom nisu emocionalno nestabilni. Iako je stresno znati da napadaj može pogoditi u bilo kojem trenutku, većina pacijenata živi sretno, a napadaji se često lako kontroliraju jednim lijekom – objašnjava dr. Segil.
5. Epilepsija je mentalna bolest
Epilepsija nije mentalna bolest. Većina osoba s epilepsijom nema kognitivnih ili psiholoških problema. Psihološki izazovi uglavnom se javljaju kod osoba s teškom i nekontroliranom epilepsijom.
6. Svi ljudi s epilepsijom gube svijest i grče se tijekom napadaja
Ne postoji univerzalni obrazac napadaja. Postoji više od 40 vrsta napadaja – netko se, napominje Segil, može na nekoliko sekundi „zamrznuti“, dok se drugi može zbunjeno kretati ili pokazivati blage trzajne pokrete.
7. Ako netko ima napadaj, treba mu staviti nešto u usta
Ovo je, ističe, opasno. Stavljanje predmeta u usta može uzrokovati ozljede zuba ili vilice.
8. Treba držati osobu tijekom napadaja
Napadaji obično traju 30–90 sekundi i nije potrebno prisilno držati osobu. Dr. Segil preporučuje položiti osobu na bok i, ako je moguće, snimiti napadaj mobitelom, što može pomoći liječniku u procjeni i prilagodbi liječenja.
9. Napadaji su bolni
Bol tijekom napadaja je rijetka. Moguća je bol nakon napadaja zbog pada, ozljede ili dugotrajnih kontrakcija mišića. Neki pacijenti također mogu imati glavobolju prije, tijekom ili nakon napadaja.
10. Stroboskopska svjetla uvijek izazivaju napadaje
Samo osobe s fotosenzitivnom epilepsijom mogu imati napadaj pri gledanju stroboskopskih svjetala. Ovaj tip epilepsije čini tek oko 5 % svih slučajeva, a i drugi vizualni podražaji poput pokretnih uzoraka i oblika mogu izazvati napadaj.
11. Osobe s epilepsijom ne bi smjele zatrudnjeti
Trudnoće kod osoba s epilepsijom smatraju se rizičnijima, pa se trudnice češće prate kod ginekologa i neurologa. Neki lijekovi protiv napadaja nisu sigurni tijekom trudnoće, ali danas postoji mnogo lijekova koji su sigurni za majku i dijete.
12. Ljudi tijekom napadaja progutaju jezik
To je mit. Nije moguće progutati vlastiti jezik. Tijekom napadaja moguće je ugristi usne ili jezik, ili oštetiti zube.
13. Nema tretmana koji pomažu kod epilepsije
Iako ne postoji lijek koji u potpunosti liječi epilepsiju, dostupni su brojni tretmani. Antiepileptički lijekovi učinkovito sprječavaju napadaje – oko 7 od 10 pacijenata može prestati imati napadaje uz pravilno doziranje.
Za osobe koje ne reagiraju na lijekove, moguće su i kirurgija, stimulacija vagusnog živca te dijetalne intervencije. Znanstvenici kontinuirano rade na pronalasku lijeka, pa je nada za potpuni tretman sve bliža.
(Ordinacija.hr)
