Novo istraživanje otkriva kako se mozak mijenja od djetinjstva do starosti te kada ulazi u odraslu fazu.
Znanstvenici su u jednoj od najopsežnijih studija do sada identificirali pet glavnih “epoha” razvoja ljudskog mozga, prateći kako se neuronske veze mijenjaju od dojenačke dobi do starosti.
U istraživanju, piše The Guardian, su korišteni snimci mozga gotovo 4.000 osoba, u dobi od manje od godinu dana do 90 godina. Analizom su mapirane neuronske veze i njihov razvoj tijekom života, a rezultati otkrivaju pet velikih faza, od kojih svaka počinje značajnom “prekretnicom” u organizaciji mozga – te prekretnice se javljaju otprilike u dobi od 9, 32, 66 i 83 godine.
– Kad se osvrnemo na vlastiti život, mnogi od nas osjećaju da je on podijeljen u različite faze. Ispostavlja se da mozak prolazi kroz slične ere – kaže prof. Duncan Astle, istraživač neuroinformatike na Sveučilištu Cambridge i glavni autor studije.
Razumijevanje da strukturalni razvoj mozga ne ide stalnim, linearnim putem, već kroz nekoliko ključnih prekretnica, može pomoći znanstvenicima i liječnicima da prepoznaju kada je mozak najosjetljiviji na poremećaje.
Pet faza razvoja mozga
1. Dječja faza (0–9 godina)
Prva faza razvoja mozga traje od rođenja do devete godine. Tijekom ovog razdoblja, mozak prolazi kroz tzv. “konsolidaciju mreže”: broj sinapsi – veza između neurona – smanjuje se, a preživljavaju samo one najaktivnije. Istovremeno, siva i bijela tvar mozga brzo rastu, debljina kore doseže vrhunac, a karakteristični nabori na površini mozga stabiliziraju se. Tijekom ove faze učinkovitost neuronskih veza nešto opada, ali mozak aktivno jača svoje mreže.
2. Adolescencija (9–32 godine)
Početak adolescencije označava drugu fazu, koja traje sve do ranih 30-ih. Bijela tvar mozga i dalje se razvija, a mreže komunikacije postaju sve složenije i učinkovitije. Ova era karakterizira postupno povećanje učinkovitosti veza u cijelom mozgu, što je povezano s poboljšanjem kognitivnih sposobnosti i sposobnosti rješavanja problema.
– Ne mislimo da će osobe u kasnim 20-ima misliti ili se ponašati kao tinejdžeri, niti da im mozak izgleda poput mozga tinejdžera. Radi se o obrascu promjena – napominje voditeljica istraživanja Alexa Mousley.
Studija također sugerira da su adolescentne godine ključne za prepoznavanje rizičnih faktora za mentalne poremećaje, jer se većina njih pojavljuje upravo u tom razdoblju.
3. Odrasla faza (32–66 godina)
U ranim 30-ima dolazi do najvećeg pomaka u organizaciji mozga, a neuronske mreže prelaze u tzv. odrasli način rada. Ova faza je najdulja i traje više od tri desetljeća. Mozak u ovoj fazi stabilizira se u odnosu na prethodne faze, a regije mozga postaju više podijeljene i organizirane. Zanimljivo je da životni događaji, poput roditeljstva, mogu utjecati na promjene u mozgu, iako istraživanje to nije direktno testiralo.
4. Rano starenje (66–83 godine)
Treća prekretnica događa se oko 66. godine, što označava početak faze ranog starenja. Tijekom ovog razdoblja dolazi do smanjenja povezanosti među dijelovima mozga, što se povezuje s prirodnim procesom starenja i degeneracijom bijele tvari.
5. Kasno starenje (83+ godina)
Posljednja faza počinje otprilike u 83. godini. Mozak prolazi dodatnu reorganizaciju, a smanjenje povezanosti nastavlja se, što je povezano s daljnjim starenjem i promjenama u strukturi bijele tvari.
Kako su znanstvenici pratili mozak
Za praćenje i kvantifikaciju organizacije mozga korišteno je 12 različitih mjera, uključujući učinkovitost veza, stupanj podijeljenosti mozga te oslanja li se mozak na središnje čvorište ili ima difuzniju mrežu povezanosti. Epohe su definirane trendom razvoja tijekom duljeg razdoblja, a ne fiksnim stanjem mozga.
Ovi nalazi otvaraju vrata boljem razumijevanju kako se mozak razvija i stari te pružaju uvid u trenutke kada je mozak posebno osjetljiv na promjene, što može imati značaj za prevenciju i liječenje mentalnih i neuroloških poremećaja.
(Ordinacija.hr)
