Imate li problema s fokusiranjem predmeta ili vam se čini da su svjetla tijekom noćne vožnje razlivena u neobične oblike? Astigmatizam je jedna od najčešćih refrakcijskih pogrešaka oka koja pogađa značajan dio svjetske populacije, a iako sam naziv zvuči pomalo zastrašujuće, zapravo je riječ o vrlo rješivom stanju o kojem donosimo najvažnije medicinske informacije i savjete za prepoznavanje.
Astigmatizam nije bolest, već uobičajena refrakcijska pogreška oka uzrokovana suptilnim nepravilnostima u načinu na koji vaše oko lomi svjetlost, a prema najnovijim podacima pogađa otprilike 40,4 posto odraslih i 14,9 posto djece diljem svijeta. Da biste razumjeli ovo stanje, najlakše je zamisliti oblik vašeg oka; dok je rožnica normalnog oka savršeno okrugla poput bejzbolske lopte, kod osoba s astigmatizmom ona poprima izduženiji oblik, sličniji lopti za ragbi ili američki nogomet. Zbog te nepravilne zakrivljenosti rožnice ili očne leće, svjetlosne zrake koje ulaze u oko ne mogu se fokusirati u jednu točku na mrežnici, već se raspršuju na više točaka, što rezultira zamagljenim ili iskrivljenim vidom na svim udaljenostima. Za razliku od kratkovidnosti ili dalekovidnosti koje primarno utječu na vid na blizinu ili daljinu, astigmatizam stvara jedinstvene izazove jer onemogućuje oku da pravilno fokusira svjetlost, čineći objekte valovitima ili nejasnima bez obzira na to koliko su udaljeni od promatrača. Mnogi ljudi imaju kombinaciju rožničnog astigmatizma, gdje je nepravilna sama površina oka, i lećnog astigmatizma, gdje je nepravilnost prisutna na leći unutar oka, što može dodatno komplicirati dijagnostiku ako se ne obavi stručan pregled.
Otežana noćna vožnja
Prepoznavanje simptoma astigmatizma ključno je za pravovremeno reagiranje, no znakovi mogu biti vrlo suptilni, osobito u blažim slučajevima gdje pacijenti često nisu ni svjesni da imaju problem dok ne obave pregled vida. Iako je primarni simptom zamućen ili iskrivljen vid na svim udaljenostima, postoje i specifični sekundarni pokazatelji koji mogu ukazivati na potrebu za posjetom oftalmologu, poput poteškoća s uočavanjem finih detalja na predmetima ili pojave takozvanih “duhova” oko objekata koje gledate. Jedan od najizraženijih problema s kojima se susreću osobe s astigmatizmom je otežana noćna vožnja, jer se svjetla uličnih lampi i farova nadolazećih automobila mogu pretvoriti u zvijezde s krakovima (starburst efekt) ili imati aureole, što značajno smanjuje sigurnost u prometu. Osim vizualnih smetnji, astigmatizam često uzrokuje astenopijske simptome kao što su česte glavobolje, osobito nakon vizualno zahtjevnih zadataka, pretjeran umor očiju, bol u čeonom dijelu glave te potrebu za stalnim žmirkanjem kako bi se slika izoštrila. Ako primijetite da redovito škiljite kako biste pročitali titlove na televizoru ili prometne znakove, to je jasan signal tijela da optički sustav vašeg oka ne funkcionira optimalno i da mu je potrebna korekcija.
Jedan od najizraženijih problema s kojima se susreću osobe s astigmatizmom je otežana noćna vožnja, jer se svjetla uličnih lampi i farova nadolazećih automobila mogu pretvoriti u zvijezde s krakovima (starburst efekt) ili imati aureole, što značajno smanjuje sigurnost u prometu.
Uzroci astigmatizma i njegova klasifikacija tema su brojnih istraživanja, a stručnjaci se slažu da je genetika primarni faktor, što znači da je ovo stanje često prisutno već od rođenja i može se naslijediti od roditelja. Međutim, astigmatizam se može razviti i tijekom života kao posljedica ozljede oka, određenih bolesti poput keratokonusa ili nakon operativnih zahvata na oku, no važno je razbiti mit da nastaje zbog čitanja pri slabom osvjetljenju ili preblizog sjedenja ispred televizora. Oftalmolozi stanje klasificiraju prema težini mjerenoj u dioptrijama, pri čemu se blagi astigmatizam (manji od 1,00 D) često može tolerirati bez korekcije, dok umjereni (1,00 do 2,00 D), teški (2,00 do 3,00 D) i ekstremni astigmatizam (preko 3,00 D) zahtijevaju obavezna pomagala ili zahvate jer značajno narušavaju kvalitetu života. Osim podjele po težini, postoji i podjela prema osi zakrivljenosti na pravilni i nepravilni astigmatizam, pri čemu se kod pravilnog astigmatizma meridijani oka sijeku pod kutom od 90 stupnjeva, dok je kod nepravilnog, koji je često posljedica ozljeda ili bolesti rožnice, zakrivljenost nepredvidiva i teža za korigirati standardnim metodama.
Uzroci astigmatizma i njegova klasifikacija tema su brojnih istraživanja, a stručnjaci se slažu da je genetika primarni faktor, što znači da je ovo stanje često prisutno već od rođenja i može se naslijediti od roditelja.
Dijagnostika astigmatizma danas je preciznija nego ikad zahvaljujući naprednoj tehnologiji koja omogućuje detaljno mapiranje površine oka i točno određivanje stupnja nepravilnosti. Tijekom sveobuhvatnog oftalmološkog pregleda, liječnici koriste niz testova uključujući test vizualne oštrine pomoću klasičnih tablica sa slovima, keratometriju za mjerenje zakrivljenosti rožnice te topografiju rožnice koja stvara detaljnu “karta” površine oka prikupljanjem tisuća sitnih mjerenja. Refrakcijski test pomoću foroptera, uređaja s različitim lećama kroz koje pacijent gleda, ključan je za određivanje točnog recepta koji će sadržavati sferu, cilindar (oznaka CYL koja definira jačinu astigmatizma) i os (AXIS koja određuje kut korekcije). Redoviti pregledi su posebno važni za djecu jer ona često nisu svjesna da im je vid zamućen, što može dovesti do problema u učenju i razvoju ako se stanje ne korigira na vrijeme, a preporučuje se da se prvi pregledi obave već u ranoj dobi te ponavljaju tijekom školovanja.
Suvremene metode liječenja i korekcije
Srećom, živimo u vremenu kada su opcije za korekciju astigmatizma brojne i vrlo učinkovite, prilagođene različitim životnim stilovima i potrebama pacijenata. Naočale su najčešći, najjednostavniji i neinvazivan izbor, koristeći posebne cilindrične leće koje kompenziraju nepravilnu zakrivljenost rožnice i omogućuju svjetlosti da se pravilno fokusira na mrežnicu. Iako naočale nude trenutno poboljšanje vida i dugoročno su isplativo rješenje, neki pacijenti s visokim stupnjem astigmatizma mogu u početku doživjeti osjećaj da su pod ili zidovi nakošeni, no taj osjećaj obično nestaje unutar tjedan dana kako se mozak prilagođava novoj slici. Za one koji traže veću slobodu kretanja, posebno sportaše, kontaktne leće predstavljaju izvrsnu alternativu. Tehnologija je napredovala od mekih toričnih leća koje imaju različite moći prelamanja u različitim meridijanima, do plinopropusnih (RGP) leća koje zadržavaju svoj oblik na oku i time “zamjenjuju” nepravilnu rožnicu pravilnom površinom, pružajući iznimno oštru sliku. Hibridne leće, koje kombiniraju čvrsti centar za oštrinu vida i meki rub za udobnost, također su opcija za zahtjevnije slučajeve.
Zahvati poput LASIK-a, PRK-a i novije SMILE metode koriste precizne lasere za preoblikovanje rožnice, čime se trajno ispravlja refrakcijska pogreška.
Za pacijente koji žele trajno rješenje i smanjenje ovisnosti o pomagalima, refrakcijska kirurgija nudi revolucionarne mogućnosti koje su postale standard u modernoj oftalmologiji. Zahvati poput LASIK-a, PRK-a i novije SMILE metode koriste precizne lasere za preoblikovanje rožnice, čime se trajno ispravlja refrakcijska pogreška. SMILE metoda (Small Incision Lenticule Extraction) predstavlja jedan od najnovijih pristupa koji je minimalno invazivan i omogućuje brži oporavak, dok se kod operacija mrene sve češće ugrađuju torične intraokularne leće koje istovremeno rješavaju zamućenje prirodne leće i korigiraju astigmatizam. Istraživanja iz 2024. i 2025. godine potvrđuju visoku uspješnost ovih zahvata, pri čemu studije pokazuju da SMILE i valnom frontom vođeni LASIK imaju sličnu učinkovitost u tretiranju umjerenog do visokog astigmatizma. Bez obzira na odabranu metodu, ključno je savjetovanje sa stručnjakom kako bi se odabrala najbolja opcija za specifičnu anatomiju oka i životne navike pojedinca.
( Ordinacija.hr )
