Ne odustajemo od ideala, nego omogućujemo da se do njih dođe korak po korak – bez straha, bez stigme, uz znanje, podršku i razumijevanje.
Smanjenje štete (harm reduction) polazi od jednostavne, ali često neprihvaćene istine: ljudi ne donose odluke u idealnim uvjetima. Ne živimo u laboratoriju, nego u svijetu pritisaka, navika, emocija, mogućnosti i ograničenja. Zdravstveni sustav koji očekuje savršeno ponašanje promašuje svoj cilj. Onaj koji prepoznaje gdje su ljudi sada – i pomaže im da naprave korak prema manjem riziku – spašava živote. Upravo to vrijedi za tri velika područja koja izravno oblikuju naše zdravlje: pušenje, cijepljenje i pretilost.
Pušenje: kad činjenice izostanu, šteta ostaje
U Hrvatskoj postoji izražena nekultura činjenica kada govorimo o pušenju i nikotinu. Još je uvriježeno uvjerenje da nikotin uzrokuje rak, iako je glavni izvor štete dim koji nastaje sagorijevanjem duhana. Upravo su katran i preko 70 štetnih spojeva u dimu odgovorni za smrtnost, dok nikotin izaziva ovisnost ali nije uzrok bolesti povezanih s pušenjem. Sagorijevanje duhana nosi najveće rizike: pušenje značajno povećava rizik od srčanih i moždanih udara, raka pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Oko 90% slučajeva raka pluća povezano je s pušenjem, a trećina pušača razvije KOPB.
Posljedice u Hrvatskoj su ozbiljne: godišnje umire oko 9.000 ljudi, a trošak za zdravstveni sustav prelazi 160 milijuna eura. Iako već desetljećima postoji niz programa za prestanak pušenja, rezultati su ograničeni. Mnogi pušači jednostavno ne uspijevaju prestati, čak ni uz terapije i savjetovanja. Zato jedna važna karika nedostaje – primjena načela smanjenja štete. To podrazumijeva dva potpuno različita pristupa: Kod mladih i nepušača cilj je jasan: prevencija bez iznimki. To uključuje edukaciju od najranije dobi, zabranu prikrivene promocije na društvenim mrežama koje mladi koriste, ograničavanje dostupnosti i stroge kazne prodaju proizvoda mladima.
Kod dugogodišnjih pušača koji unatoč pokušajima ne mogu prestati, alternativni duhanski i nikotinski proizvodi poput grijanog duhana, e cigareta i nikotinskih vrećica, koji ne sagorijevaju duhan i nikotin svakako su manje štetan način korištenja duhana i nikotina u usporedbi s klasičnim cigaretama. Ali to je moguće samo uz strogu kontrolu tržišta, kontrolu kvalitete proizvoda na tržištu i kazne za proizvođače i prodavače koji ne poštuju zakon. Ovo nije nije promocija pušenja – to je pružanje podrške onima koji ne mogu prestati, kako bi smanjili rizik od najtežih posljedica. Upravo na ovakav na- čin borbe proziv pušenja neke zemlje dosegle su rekordno niske stope pušača, a najsvjetliji primjer među njima je Švedska gdje je broj pušača ispod 5%.
Cijepljenje: zajednički kišobran protiv najveće štete
Ako postoji područje gdje je smanjenje štete najjasniji, to su cjepiva. Ona ne sprječavaju svaki kontakt s virusom, ali štite od najveće štete: teških oblika bolesti, invaliditeta i smrti. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, cijepljenje spašava 4 do 5 milijuna života godišnje. Rizici cjepiva postoje, ali su neusporedivo manji od rizika bolesti. Kod ospica, na tisuću oboljelih njih desetak završit će u bolnici, jedna osoba može razviti upalu mozga, a jedna do dvije mogu umrijeti. Nasuprot tome, ozbiljna alergijska reakcija na MMR cjepivo događa se jednom na milijun doza. To je omjer koji govori sam za sebe. Kada procijepljenost padne, bolest se vraća. To se već dogodilo u Europi i SAD-u – ospice, nekoć gotovo iskorijenjene, ponovno su počele puniti bolnice. Najviše stradaju dojenčad, trudnice, stariji i kronični bolesnici. Zašto neki ljudi odbijaju cijepljenje? Jer nuspojava je vidljiva odmah, a bolest koju sprječavamo – ne vidimo. Zato se poruke protiv cijepljenja šire lako: jednostavne su, emotivne i nude „krivca“. Ali rješenje nije prijetnja, nego razgovor i povjerenje. Smisao cijepljenja nije nametanje, nego zajednička zaštita. To je društveni dogovor da jedni drugima ne činimo štetu.
Pretilost: kada hrana postane utjeha, a kretanje luksuz
Unatoč godinama edukacije, kampanja i raznih „magičnih“dijeta, broj ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i dalje raste. Teza „previše jedemo“, nije jednostavna. Pretilost je bolest vremena u kojem živimo. Hrana je postala sredstvo emocionalne ravnoteže, a kretanje luksuz koji zahtijeva planiranje, vrijeme i energiju koju mnogi nemaju. Pretilost nije „slab karakter“, nego kronično multisistemsko stanje koje utječe na srce, jetru, bubrege, hormone i mozak. Novi lijekovi, poput agonista GLP-1 (semaglutid, tirzepatid), pokazuju koliko je metabolizam složen. Oni ne djeluju samo na apetit, nego i na rad srca, bubrega i jetre. To znači da tijelo nije jednostavan model „manje jedi – više troši“. Sve je jasnije da se održivo zdravlje postiže kada se u obzir uzimaju: individualni metabolizam i genetika, crijevni mikrobiom koji utječe na apetit i raspoloženje, okruženje koje često potiče nezdrave izbore. Smanjenje štete u prehrani znači: manje osuđivanja, više razumijevanja; manje fokusiranja na „broj na vagi“, a više na cjelokupno zdravlje i dobrobit. Cilj nije savršeno tijelo, nego tijelo koje može živjeti, kretati se i osjećati se dobro.
Smanjenje štete je pristup zasnovan na realnosti
U sva tri područja poruka je ista. Smanjenje štete nije popuštanje. To je najodgovorniji, najučinkovitiji i najrealniji pristup zdravlju. Ljudi ne trebaju idealne recepte, nego realne korake. Smanjenje štete ne zna- či odustajanje od cilja. Ono znači prepoznavanje stvarnosti i biranje manjeg rizika tamo gdje je veći već prisutan. To nije slabiji pristup. To je pristup koji spašava živote. To nije slabiji pristup. To je pristup koji spašava živote, a više saznajte na mrežnoj stranici i Facebook profilu Hrvatskog društva za smanjenja šteta po zdravlje (HaRPH).
