Omiljene blagdanske melodije ispunjavaju zrak već od studenog, no njihov utjecaj na naše mentalno zdravlje znatno je složeniji od pukog širenja veselja. Dok jednima donose osjećaj topline i sreće, drugima mogu postati izvor stresa i tjeskobe.
Prvi taktovi pjesme “Zvončići” ili nježni uvod Whamovog “Last Christmas” za mnoge su poput auditivnog vremeplova. U trenutku nas vraćaju u djetinjstvo, na topla obiteljska okupljanja, budeći sjećanja na miris cimeta, svjetlucanje lampica na boru i nepatvoreno uzbuđenje iščekivanja. Božićna glazba duboko je utkana u našu kolektivnu svijest kao simbol nade, ljubavi i zajedništva. Ona ima nevjerojatnu moć da probudi davno potisnute emocije i stvori snažan osjećaj ugode i pripadnosti, podsjećajući nas na najsretnije trenutke. Upravo ta sposobnost evociranja sretnih uspomena čini božićne pjesme moćnim alatom za instantno podizanje raspoloženja.
Dokazan terapijski učinak
Ovaj osjećaj sreće nije samo iluzija, već ima i čvrsto uporište u neuroznanosti. Istraživanja su potvrdila da slušanje glazbe koja nam je emocionalno bliska potiče oslobađanje dopamina u mozgu, ključnog neurotransmitera povezanog s osjećajem užitka. No, pozitivni učinci ne staju na slušanju. Aktivno sudjelovanje, poput pjevanja tradicionalnih božićnih pjesama, ima dokazan terapijski učinak. To je oblik lagane tjelovježbe koja širi pluća, ubrzava srčani ritam i pospješuje cirkulaciju, a oslobađanje adrenalina potiče osjećaj poleta. Zajedničko pjevanje, primjerice u obiteljskom krugu ili zboru, dodatno jača samopouzdanje i osjećaj povezanosti s drugima.
Ipak, kao i kod svake snažne emocije, postoji i druga, tamnija strana. Ista ona glazba koja nas usrećuje može postati i neočekivani okidač za stres. Klinička psihologinja Linda Blair upozorava da prerano i prečesto izlaganje blagdanskim melodijama, ponekad već od početka studenog, može izazvati snažan kontraefekt. Umjesto da nas opuste, poznati zvuci počinju funkcionirati kao mentalni podsjetnik na sve što nas čeka: beskonačan popis darova, planiranje obiteljskih okupljanja i financijski pritisak. Naš mozak počinje automatski povezivati te zvukove s nadolazećim obavezama, što može rezultirati osjećajem tjeskobe i preopterećenosti.
Problem se dodatno produbljuje kod osoba koje su blagdanskoj glazbi izložene bez mogućnosti izbora, poput radnika u trgovačkim centrima. Neprestano ponavljanje istih melodija tijekom radnog dana može dovesti do ozbiljne prezasićenosti i kognitivnog umora.
Problem se dodatno produbljuje kod osoba koje su blagdanskoj glazbi izložene bez mogućnosti izbora, poput radnika u trgovačkim centrima. Neprestano ponavljanje istih melodija tijekom radnog dana može dovesti do ozbiljne prezasićenosti i kognitivnog umora. Njihov mozak mora trošiti dragocjenu mentalnu energiju kako bi aktivno ignorirao zvuk koji se neprekidno vrti u pozadini, što dovodi do pada koncentracije i iritacije. Ako osoba već osjeća stres zbog financija ili posla, nametljivo vesele pjesme mogu pojačati taj osjećaj tjeskobe, stvarajući bolan raskorak između vlastitih emocija i nametnutog imperativa sveopće sreće.
Pronalazak ravnoteže ključ je užitka
Srećom, rješenje nije u potpunom odricanju od božićnih pjesama, već u pronalaženju zdrave mjere. Ključ za uživanje u njihovim pozitivnim stranama leži u umjerenosti i kontroli. To znači svjesno birati trenutke kada ćemo se prepustiti blagdanskim notama, umjesto da dopustimo da nas one pasivno bombardiraju tjednima. Sastavljanje vlastite playliste koja uključuje raznovrsne stilove, od klasičnih zborskih izvedbi do jazz obrada, može spriječiti monotoniju. Pritom je važno imati na umu da za neke ljude božićne pjesme mogu biti povezane s gubitkom ili teškim sjećanjima, pa je važno poštovati i te osjećaje. Korištenje opuštajućih, instrumentalnih verzija klasika može stvoriti ugodnu atmosferu bez nametljivih tekstova. Svjesnim pristupom, glazba ponovno može postati izvor radosti, a ne dodatni teret.
( Ordinacija.hr )
