Bakerova ili poplitealna cista je oteklina ispunjena tekućinom koja se stvara u zakoljenoj jami. Iako je uglavnom bezopasna, može uzrokovati bol i nelagodu te upućivati na druge probleme s koljenom.
Osjećaj punoće ili kvržica iza koljena čest je simptom koji upućuje na Bakerovu cistu, nazvanu po liječniku Williamu Morrantu Bakeru koji ju je prvi opisao. Riječ je o vrećici ispunjenoj sinovijalnom tekućinom koja prirodno podmazuje zglob koljena. Kada zbog upale ili oštećenja unutar zgloba dođe do prekomjerne proizvodnje te tekućine, ona se nakuplja u burzi iza koljena i stvara oteklinu. Važno je naglasiti da je cista benigna izraslina, odnosno nije znak karcinoma, već se smatra simptomom nekog drugog problema u koljenu.
Okidači su kronične bolesti poput osteoartritisa
Nastanak Bakerove ciste gotovo je uvijek posljedica postojećeg stanja unutar zgloba. Najčešći okidači su kronične bolesti poput osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, koje uzrokuju dugotrajnu upalu. Uz to, akutne ozljede kao što su puknuće meniskusa ili ligamenata također mogu dovesti do formiranja ciste. Iako se može pojaviti kod bilo koga, češća je kod osoba starijih od 35 godina, sportaša i onih koji prekomjerno opterećuju koljena. Kod djece se ponekad javlja i bez očitog uzroka.
Mnogi ljudi uopće nisu svjesni da imaju Bakerovu cistu jer ne uzrokuje nikakve simptome. Kada se oni pojave, najčešće je riječ o vidljivoj oteklini iza koljena, osjećaju zategnutosti i punoće, osobito pri pokušaju potpunog ispružanja ili savijanja noge. Česta je i bol koja se može pogoršati nakon fizičke aktivnosti ili dugotrajnog stajanja, kao i ukočenost zgloba koja ograničava pokretljivost.
To uzrokuje iznenadnu i oštru bol u listu, oticanje i crvenilo, a simptomi mogu biti gotovo identični onima kod duboke venske tromboze (DVT), opasnog stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Zbog te sličnosti, ključno je odmah potražiti savjet liječnika kako bi se isključio krvni ugrušak.
Iako je cista bezopasna, ako se prebrzo napuni tekućinom, može puknuti (rupturirati). To uzrokuje iznenadnu i oštru bol u listu, oticanje i crvenilo, a simptomi mogu biti gotovo identični onima kod duboke venske tromboze (DVT), opasnog stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Zbog te sličnosti, ključno je odmah potražiti savjet liječnika kako bi se isključio krvni ugrušak. U rijetkim slučajevima, jako velika cista može pritiskati živce i krvne žile, uzrokujući dodatne komplikacije.
Dijagnoza i mogućnosti liječenja
Dijagnoza se obično postavlja kliničkim pregledom, tijekom kojeg liječnik može napipati cistu koja je čvršća kada je noga ispružena, a mekša kada je savijena. Kako bi se dijagnoza potvrdila i isključila druga stanja, koriste se slikovne metode. Ultrazvuk je brz i učinkovit način za potvrdu da je riječ o nakupini tekućine i za provjeru postojanja krvnog ugruška. Zlatnim standardom smatra se magnetska rezonancija (MRI), jer detaljno prikazuje meka tkiva i pomaže u otkrivanju osnovnog uzroka ciste, poput oštećenja meniskusa.
Ako je cista velika i bolna, liječnik može preporučiti aspiraciju, odnosno izvlačenje tekućine iglom, ili injekciju kortikosteroida za smanjenje upale. Fizikalna terapija također pomaže u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti.
Liječenje je prvenstveno usmjereno na rješavanje uzroka, a ne samo ciste. Mnoge ciste nestanu same od sebe, a blagi simptomi mogu se kontrolirati izbjegavanjem aktivnosti koje iritiraju koljeno, primjenom hladnih obloga i uzimanjem nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ako je cista velika i bolna, liječnik može preporučiti aspiraciju, odnosno izvlačenje tekućine iglom, ili injekciju kortikosteroida za smanjenje upale. Fizikalna terapija također pomaže u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti. Kirurško liječenje je rijetkost i primjenjuje se samo ako druge metode ne daju rezultate. Najčešće se radi o artroskopskom zahvatu kojim se rješava problem unutar zgloba, poput popravka meniskusa, što posljedično dovodi i do povlačenja ciste. ( Ordinacija.hr )
