Umjesto radikalnih promjena i viralnih savjeta influensera, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, znanstveno potvrđenih navika koje dugoročno poboljšavaju zdravlje.
Svake godine, s početkom siječnja, milijuni ljudi donose odluke da će poboljšati svoje zdravlje. Često to uključuje drastične promjene: izbacivanje cijelih skupina namirnica, svakodnevne intenzivne treninge ili potpuni preokret životnih navika. No već do veljače većina tih odluka pada u vodu – ne zbog nedostatka volje, već zato što su jednostavno neodržive.
Znanstvena istraživanja pokazuju da početak godine može biti dobar trenutak za promjenu, ali samo ako se fokus prebaci na realne, postupne i znanstveno utemeljene navike. Problem je što društvene mreže danas preplavljuju savjeti o zdravlju, često bez jasne razlike između dokazane znanosti i viralnih trendova.
Smanjite unos alkohola
Godine 2025. američki glavni kirurg izdao je upozorenje o povezanosti alkohola i povećanog rizika od raka, potvrđujući stav Svjetske zdravstvene organizacije da ne postoji “sigurna” količina alkohola. Rizik je posebno izražen kod žena koje konzumiraju dvije ili više čaša dnevno, dok se znatno smanjuje već i umjerenim smanjenjem unosa.
Potpuna apstinencija nije nužna kako bi se vidjele koristi. Smanjenje alkohola poboljšava san, krvni tlak i tjelesnu masu. Centar za kontrolu bolesti preporučuje praćenje unosa, planiranje dana bez alkohola i unaprijed određivanje granica.
Ne oslanjajte se na probiotike kao čarobno rješenje
Iako su probiotici iznimno popularni, znanstveni dokazi su neujednačeni. Određeni sojevi mogu pomoći kod specifičnih stanja poput sindroma iritabilnog crijeva, ali ne djeluju jednako kod svih.
S druge strane, prehrambena vlakna imaju daleko pouzdaniji učinak.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji unose najviše vlakana imaju i do 30 posto manji rizik od ukupne smrtnosti, kaže nutricionistica Avery Zenker, uz podatak da čak 95 posto ljudi ne unosi preporučenu dnevnu količinu vlakana.
Pojednostavite doručak
Redovit doručak povezan je s manjim rizikom od debljanja i srčanih bolesti. Studija iz 2019. pokazala je da konzistentnost ima ključnu ulogu.
Pacijenti koji svakodnevno jedu sličan, proteinski doručak lakše gube težinu i rjeđe je vraćaju, kaže dr. Hector Perez, specijalist barijatrijske kirurgije.
Ponavljanje obroka smanjuje mentalni napor donošenja odluka, a proteini ujutro pomažu u regulaciji gladi tijekom dana.
Ne dodajte protein baš svemu
Iako su proteini važni, pretjerivanje može biti kontraproduktivno. Opsesivno praćenje makronutrijenata može povećati anksioznost i dovesti do poremećaja u prehrani.
Tijelu su potrebne sve skupine namirnica, a uravnotežen obrok je najbolji put do sitosti i zdravlja, ističe terapeutkinja Melodie Simmons.
Evo kako unos previše proteina može naškoditi vašem zdravlju
Njegujte društvene odnose
Društvena povezanost jedan je od najjačih, a često zanemarenih čimbenika dugoročnog zdravlja. Prema WHO-u, kvalitetni odnosi smanjuju upalne procese, poboljšavaju mentalno zdravlje i smanjuju rizik od prerane smrti. Izolacija, s druge strane, povećava rizik od demencije.
Ne kopirajte rutine influencera!
Zdravstvene rutine s društvenih mreža često su prilagođene algoritmima, a ne stvarnom životu. Navike su održivije kada se prilagode pojedincu. Studije pokazuju da personalizirani programi vježbanja imaju znatno bolju dugoročnu uspješnost od univerzalnih planova.
Trening snage prije smanjenja kalorija
Prije smanjenja kalorija, preporučuje se fokus na trening snage. Dizanje utega pomaže očuvanju mišićne mase, ubrzava metabolizam i smanjuje rizik od osteoporoze. Prema izvješću o snazi iz 2025., već dva treninga tjedno od 20 minuta donose vidljive rezultate.
Umjesto radikalnih rezova, znanost potvrđuje da male, dosljedne promjene, prilagođene stvarnom životu, imaju najveći učinak.
Ordinacija.hr
