Iako su povremene promjene u menstrualnom ciklusu normalne, dosljedno krvarenje svakih petnaest dana, poznato kao polimenoreja, može biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Od hormonalne neravnoteže do strukturnih abnormalnosti, važno je razumjeti što tijelo poručuje.
Normalan menstrualni ciklus kod većine žena traje između 21 i 35 dana, no kada se taj interval dosljedno skrati na manje od 21 dan, a pogotovo na samo petnaestak, riječ je o stanju poznatom kao polimenoreja. Važno je naglasiti da to nije bolest sama po sebi, već simptom koji ukazuje na određene promjene u tijelu. Dok je jednokratno odstupanje najčešće bezopasno i može biti posljedica stresa ili putovanja, ponavljajući ciklusi u tako kratkom razmaku zahtijevaju pažnju i pregled kod ginekologa kako bi se utvrdio točan uzrok.
Hormonalna neravnoteža
Najčešći pokretači učestalih menstruacija leže u hormonalnoj neravnoteži, prvenstveno u poremećenom odnosu estrogena i progesterona. Takve fluktuacije očekivane su u određenim životnim razdobljima. Primjerice, u prvih nekoliko godina nakon prve menstruacije, dok se hormonalni sustav usklađuje, ciklusi mogu biti neredoviti i kraći. Slično se događa i u perimenopauzi, prijelaznom razdoblju prema menopauzi koje kod nekih žena može započeti već u kasnim tridesetima, a karakteriziraju ga velike hormonalne promjene koje dovode do skraćivanja ciklusa.
Određeni lijekovi, uključujući antidepresive, lijekove za štitnjaču ili promjena hormonalne kontracepcije, mogu kao nuspojavu imati učestalija krvarenja.
Osim prirodnih promjena, na ciklus snažno utječu i vanjski faktori. Kroničan stres jedan je od vodećih uzroka, jer potiče lučenje kortizola koji ometa rad centra u mozgu odgovornog za regulaciju hormona. Značajne promjene u tjelesnoj težini, restriktivne dijete, pretjerana fizička aktivnost ili putovanja također mogu privremeno poremetiti ravnotežu. Određeni lijekovi, uključujući antidepresive, lijekove za štitnjaču ili promjena hormonalne kontracepcije, mogu kao nuspojavu imati učestalija krvarenja.
Poremećaji u radu štitnjače, bilo da se radi o smanjenoj (hipotireoza) ili pojačanoj funkciji (hipertireoza), izravno utječu na ciklus, kao i sindrom policističnih jajnika (PCOS), koji remeti ovulaciju.
Ipak, skraćeni ciklusi mogu biti i signal ozbiljnijih medicinskih stanja. Među njima su strukturne abnormalnosti maternice poput mioma ili polipa, dobroćudnih izraslina koje mogu uzrokovati nepravilna krvarenja. Stanja poput endometrioze ili adenomioze također mogu izazvati bolne i učestale menstruacije. Poremećaji u radu štitnjače, bilo da se radi o smanjenoj (hipotireoza) ili pojačanoj funkciji (hipertireoza), izravno utječu na ciklus, kao i sindrom policističnih jajnika (PCOS), koji remeti ovulaciju. U vrlo rijetkim slučajevima, ovakve promjene mogu biti i znak malignih bolesti.
Posljedice i utjecaj na plodnost
Učestala krvarenja, osim što remete svakodnevni život, mogu ostaviti posljedice na opće zdravlje. Konstantan gubitak krvi povećava rizik od anemije zbog nedostatka željeza, čiji su simptomi kronični umor, slabost, vrtoglavica i bljedilo. To stanje iscrpljenosti dodatno je pogoršano hormonalnim fluktuacijama koje uzrokuju nagle promjene raspoloženja. Osim fizičkog opterećenja, česte menstruacije negativno utječu na društveni i seksualni život, stvarajući osjećaj nelagode.
Polimenoreja može predstavljati značajnu prepreku za žene koje pokušavaju zatrudnjeti. Problem je dvostruk: ovulacija se može događati neredovito, što praćenje plodnih dana čini gotovo nemogućim, a često dolazi i do skraćenja luteinske faze. To je razdoblje nakon ovulacije ključno za pripremu tijela za trudnoću, a ako je prekratko, oplođena jajna stanica nema dovoljno vremena da se uspješno implantira u stijenku maternice. Upravo zato je utvrđivanje uzroka ključno za planiranje obitelji.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako primijetite da vam ciklus traje manje od 21 dan kroz dva ili tri uzastopna mjeseca, vrijeme je za posjet ginekologu. Samodijagnoza se ne preporučuje jer je spektar uzroka preširok. Liječnika treba posjetiti i ako su krvarenja neuobičajeno obilna, traju dulje od sedam dana, ili ih prate jaki bolovi. Dijagnostika obično započinje razgovorom i pregledom, nakon čega slijede krvne pretrage za provjeru hormona i željeza te ultrazvuk. Liječenje će ovisiti isključivo o utvrđenom uzroku, a može uključivati sve od promjene životnih navika i hormonalne terapije do kirurških zahvata ako su u pitanju miomi ili polipi.
( Ordinacija.hr )
