Pojava kvržice ili otekline u području lica i vrata kod većine ljudi izaziva trenutačnu zabrinutost. Iako uzroci mogu biti brojni, od bezopasnih upala do ozbiljnijih stanja, liječnici često kao ključan dijagnostički korak preporučuju biopsiju žlijezde slinovnice. Riječ je o postupku koji omogućuje preciznu analizu tkiva i postavljanje točne dijagnoze, a donosimo detaljan uvid u to kako izgleda, tko su kandidati i kakav je osjećaj tijekom i nakon zahvata.
Biopsija žlijezde slinovnice postupak je uzimanja malog uzorka stanica ili tkiva iz jedne od slinovnica radi daljnje mikroskopske analize. Ljudsko tijelo ima tri para velikih žlijezda slinovnica: zaušne (parotidne) smještene ispred ušiju, podčeljusne (submandibularne) ispod čeljusti te podjezične (sublingvalne) na dnu usne šupljine. Uz njih, u sluznici usana, obraza i jezika raspoređeno je na stotine manjih, takozvanih minor salivary glands. Upravo se biopsija provodi kako bi se utvrdio uzrok abnormalnih izraslina, oteklina ili kvržica unutar tih žlijezda. Osim što pomaže u razlikovanju dobroćudnih od zloćudnih tumora, ovaj je test presudan i u dijagnostici nekih sistemskih bolesti, poput autoimunog Sjögrenovog sindroma, sarkoidoze ili amiloidoze, gdje upalne stanice napadaju žlijezde i smanjuju proizvodnju sline i suza.
Tvrdi čvor
Odluku o potrebi za biopsijom donosi liječnik, najčešće specijalist otorinolaringologije ili oralne medicine, na temelju kliničkog pregleda, ultrazvučnog nalaza i ostalih pretraga. Najčešći razlog za upućivanje na postupak je pojava bezbolnog, tvrdog čvora u jednoj od žlijezda, što može biti prvi znak tumora. Pretraga se također preporučuje kod sumnje na metastaze, kronične ili nejasne upale te za pražnjenje i analizu sadržaja cista. Pacijenti kod kojih se sumnja na Sjögrenov sindrom, a krvni testovi nisu dali konačan odgovor, često se podvrgavaju biopsiji kako bi se potvrdila dijagnoza analizom upalnih infiltrata u tkivu. U suštini, svaki put kada je potrebno precizno razjasniti prirodu promjena u žlijezdi bez velikog kirurškog zahvata, biopsija se nameće kao metoda izbora.
Postoji nekoliko tehnika izvođenja biopsije, a izbor ovisi o tome koja se žlijezda analizira i što se točno želi postići. Najmanje invazivna metoda je citološka punkcija tankom iglom (FNA)
Postoji nekoliko tehnika izvođenja biopsije, a izbor ovisi o tome koja se žlijezda analizira i što se točno želi postići. Najmanje invazivna metoda je citološka punkcija tankom iglom (FNA), koja se često izvodi pod kontrolom ultrazvuka radi veće preciznosti. Liječnik tankom iglom, tanjom od one za vađenje krvi, ulazi u kvržicu i aspirira manji broj stanica. Cijeli postupak traje svega minutu ili dvije. Druga, vrlo česta metoda je incizijska biopsija malih žlijezda slinovnica, koja se najčešće izvodi na unutarnjoj strani donje usne. Riječ je o manjem zahvatu koji se obavlja ambulantno uz lokalnu anesteziju. Nakon što područje utrne, liječnik napravi mali rez, dug oko jedan centimetar, te pažljivo ukloni četiri do pet sićušnih žlijezda, veličine zrna papra. Rana se potom zatvara s nekoliko razgradivih šavova. Ova metoda se preferira jer je sigurna, lako dostupna i ne ostavlja vidljiv ožiljak, za razliku od biopsije velikih žlijezda poput parotidne, koja nosi rizik od oštećenja facijalnog živca.
Nakon što anestezija popusti za nekoliko sati, moguća je pojava blage boli ili osjetljivosti, koja se uspješno kontrolira uobičajenim analgeticima poput ibuprofena ili paracetamola.
Jedno od najčešćih pitanja pacijenata odnosi se na bolnost zahvata, no iskustva pokazuju da je strah uglavnom neopravdan. Punkcija tankom iglom (FNA) smatra se gotovo bezbolnom, a pacijenti osjećaj uspoređuju s vađenjem krvi, uz moguću kratkotrajnu nelagodu ili osjećaj pritiska. Kod incizijske biopsije donje usne, osjetit ćete početno peckanje prilikom davanja lokalne anestezije, nakon čega je samo područje potpuno utrnulo. Tijekom postupka možete osjetiti blagi pritisak, ali ne i bol. Nakon što anestezija popusti za nekoliko sati, moguća je pojava blage boli ili osjetljivosti, koja se uspješno kontrolira uobičajenim analgeticima. Mjesto biopsije može biti osjetljivo ili s manjom modricom nekoliko dana, no većina pacijenata se odmah vraća svakodnevnim aktivnostima.
Priprema za postupak i oporavak
Za većinu biopsija žlijezda slinovnica, posebice za punkciju tankom iglom, nije potrebna nikakva posebna priprema. Nije potrebno dolaziti natašte niti prekidati s uzimanjem redovite terapije. Iznimka su pacijenti koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulanse), koji se moraju prethodno posavjetovati sa svojim liječnikom o eventualnoj prilagodbi terapije kako bi se smanjio rizik od krvarenja. Preporučuje se ponijeti svu prethodnu medicinsku dokumentaciju. Oporavak je u pravilu brz. Nakon punkcije, na ubodno mjesto se stavlja sterilna gaza koju je potrebno držati pritisnutu petnaestak minuta. Kod biopsije usne, oporavak traje nešto duže. Zbog utrnulosti treba paziti da se usna ne ugrize, a preporučuje se izbjegavati vruću hranu i piće dok se osjet u potpunosti ne vrati. Moguća je manja oteklina koja doseže vrhunac drugi ili treći dan, nakon čega se povlači. Komplikacije poput infekcije ili značajnijeg krvarenja su iznimno rijetke.
Što nalazi otkrivaju i zašto je biopsija važna
Dobiveni uzorak tkiva šalje se patologu na detaljnu analizu, a nalaz je obično gotov za nekoliko do tjedan dana. Normalan nalaz znači da je tkivo žlijezde uredne strukture i bez patoloških promjena. Abnormalan nalaz može ukazivati na različita stanja: upalu, infekciju, dobroćudne ili zloćudne tumore, ili specifične promjene koje potvrđuju dijagnozu Sjögrenovog sindroma. U slučaju te autoimune bolesti, patolog traži nakupine upalnih stanica (limfocita) oko kanalića žlijezde, a njihov broj i raspored određuju takozvani “focus score”, ključan za postavljanje dijagnoze. Tumačenje nalaza zahtijeva veliko iskustvo, zbog čega je važno da uzorak analizira patolog specijaliziran za to područje. Iako sama pomisao na biopsiju može biti neugodna, važno je zapamtiti da je riječ o sigurnom i minimalno invazivnom postupku koji pruža neprocjenjivo važne informacije. Točna dijagnoza omogućuje pravovremeno i adekvatno liječenje, čime se poboljšava ishod bolesti i kvaliteta života pacijenta. ( Ordinacija.hr )
