Odgovara:

Stipe Čular, dr. med., spec. pedijatrije

Poštovana,spavanje je stanje prirodnog odmaranja koje zamjećujemo kod svih sisavaca, ptica i riba. Obilježava ga smanjenje svjesno induciranih pokreta, smanjenje reagiranja na vanjske podražaje, smanjenje kataboličkih i porast anaboličkih procesa u organizmu, te je kod ljudi neophodno za život. Mogućnost prekidanja spavanja je evolucijski obrambeni mehanizam neophodan za preživljavanje, i to ga snažno razlikuje od stanja nesvjestice (komatozno stanje) kojeg karakterizira potpuni ili gotovo potpuni gubitak reagiranja na vanjske podražaje, dok je spavanje stanje u kojem su reakcije na te podražaje samo smanjene ali ne i izgubljene. Praćenjem ljudskog spavanja pomoću EEG-a i polisomnografa zabilježeno je pet čvrsto definiranih stanja. Spavanje počinje s pospanošću i postupno prelazi do stanja dubokog sna (tzv NREM faza sna koja se u 4 stadija razlikuje na EEG polisomnografu kao smanjenje moždane aktivnosti), a ciklus završava tzv REM fazom gdje EEG bilježi moždanu aktivnost nalik stanju budnosti. Trajanje tog jednog NREM, REM ciklusa je prosječno 90 min., a tijekom spavanja se ponavlja 4-7 puta. Buđenje može nastupiti u bilo kojoj fazi ciklusa kao i u bilo kojem ciklusu. Kliničke manifestacije su najviše ovisne o fazi u kojoj se dogodi buđenje. Ovo što Vi opisujete pripada skupini kliničkih manifestacija koje zovemo hipnagogni fenomeni. Ovi fenomeni se javljaju u fazi prijelaza između budnosti i sna (hypnogogic) ili kao što Vi opisujete u fazi prijelaza između sna i budnosti (hypnopompic). Kliničke manifestacije su toliko šarolike da ni knjiga ne bi bila dovoljna za opis istih a kamoli ovaj tekst. Definiraju se kao slušne, vidne i/ili tjelesne halucinacije, iluzije ili prividi koje se pojavljuju u snivanju i li buđenju. Jednostavno rečeno Vi ste budni a mozak spava. Prema većini izvješća učestalost ovih fenomena je u općoj populaciji dosta visoka (oko 40%). Najčešće se vidi kod zdravih mladih ljudi i djece, učestalost se smanjuje s dobi. Često se javljaju prigodno bez vidljivog razloga, ne remete kvalitetu sna i života te ne zahtijevaju liječenje. S druge strane mogu se pojaviti kao simptom nekih stanja i bolesti te je tada liječenje usmjereno na otklanjanje uzroka. Takova stanja su npr.nesanica, tjeskoba, stres, umor. Mogu se pojaviti kod konzumiranja nekih lijekova, droga ili alkohola. Često kao simptom prati primarne bolesti spavanja (narkopleksija) ili sekundarne bolesti spavanja (opstruktivna sleep apneja). Također mogu biti i simptom nekih duševnih poremećaja ali i nekih oblika epilepsije. Zbog takovog cijelog niza uzroka potreban je jedan opsežniji razgovor pa i pregled kod Vašeg pedijatra koji će ocijeniti da li su nužne dalje pretrage.