Iako je nužna za život, sol u prekomjernim količinama postaje jedan od najvećih neprijatelja našeg organizma. Od povišenog krvnog tlaka do oštećenja ključnih organa, otkrivamo mehanizme kojima višak natrija tiho, ali sustavno narušava zdravlje.
Sol, uz šećer poznata i kao jedan od “bijelih ubojica”, neophodna je za osnovne tjelesne funkcije poput provođenja živčanih impulsa te kontrakcije i opuštanja mišića. Ljudskom tijelu potrebno je tek oko 500 miligrama natrija dnevno za te vitalne procese, no moderna prehrana daleko premašuje te potrebe. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos manji od pet grama soli dnevno, što je ekvivalent jednoj čajnoj žličici, dok globalna istraživanja pokazuju da prosječan unos iznosi između devet i dvanaest grama. U Hrvatskoj je situacija slična, s prosjekom od oko deset grama dnevno, što predstavlja dvostruko veću količinu od preporučene i postavlja temelje za brojne zdravstvene probleme.
Oticanje na rukama, nogama i gležnjevima
Prvi znakovi da ste pretjerali sa solju često su suptilni i lako ih je zanemariti, no tijelo jasno signalizira neravnotežu. Nakon obroka bogatog natrijem, organizam počinje zadržavati vodu kako bi razrijedio višak soli, što dovodi do neugodne nadutosti i oticanja, poznatog kao edem, najčešće vidljivog na rukama, nogama i gležnjevima. Istovremeno se javlja intenzivna žeđ jer mozak aktivira mehanizam za uspostavljanje ravnoteže tekućina. Povećan unos vode posljedično dovodi do češćeg mokrenja, jer bubrezi pojačano rade kako bi izlučili višak natrija. Neki ljudi mogu iskusiti i glavobolje, koje su rezultat privremenog porasta krvnog tlaka i promjena u ravnoteži tekućina u tijelu.
Povećani volumen stvara veći pritisak na stijenke krvnih žila, tjerajući srce da radi pod većim opterećenjem kako bi pumpalo krv kroz tijelo. S vremenom, taj konstantni pritisak može učiniti krvne žile krućima i manje fleksibilnima, što dodatno pogoršava hipertenziju.
Najpoznatija i najopasnija dugoročna posljedica prekomjernog unosa soli je visoki krvni tlak ili hipertenzija. Mehanizam je relativno jednostavan: višak natrija u krvotoku povlači vodu, čime se povećava ukupni volumen krvi. Povećani volumen stvara veći pritisak na stijenke krvnih žila, tjerajući srce da radi pod većim opterećenjem kako bi pumpalo krv kroz tijelo. S vremenom, taj konstantni pritisak može učiniti krvne žile krućima i manje fleksibilnima, što dodatno pogoršava hipertenziju i značajno povećava rizik od najtežih kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
No, štetni učinci soli ne zaustavljaju se samo na krvnom tlaku. Novija istraživanja pokazuju da prekomjeran unos natrija može izravno oštetiti ključne organe, čak i kod osoba čiji krvni tlak ne reagira drastično na sol. Visoke razine natrija mogu uzrokovati disfunkciju endotela, unutarnjeg sloja krvnih žila, smanjujući njihovu sposobnost širenja i sužavanja. To ne samo da doprinosi hipertenziji, već i neovisno o njoj povećava kardiovaskularni rizik. Srce također trpi, jer kronično opterećenje može dovesti do zadebljanja srčanog mišića, poznatog kao hipertrofija lijeve klijetke, što je ozbiljan faktor rizika za zatajenje srca. Bubrezi, mozak i kosti također su na udaru, potvrđujući da je utjecaj soli na organizam daleko kompleksniji nego što se ranije mislilo.
Skriveni neprijatelj u prerađenoj hrani
Jedan od najvećih izazova u kontroli unosa soli jest činjenica da većina natrija ne dolazi iz soljenke na stolu, već iz prerađene i gotove hrane. Prema procjenama, čak 70 posto soli koju konzumiramo skriveno je u proizvodima poput kruha i pekarskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda, sira, umaka, juha iz vrećice i brze hrane. Mnoge od tih namirnica, poput žitarica za doručak ili peciva, često ni nemaju izrazito slan okus, zbog čega je teško procijeniti stvarnu količinu unesene soli. Zbog toga je ključno pažljivo čitati deklaracije na proizvodima i birati opcije s manjim udjelom natrija ili, još bolje, pripremati obroke kod kuće od svježih namirnica.
Od kostiju do raka želuca
Osim utjecaja na kardiovaskularni sustav, kronično visok unos soli povezan je s nizom drugih zdravstvenih problema. Kako bi izlučilo višak natrija, tijelo putem bubrega izbacuje i kalcij, što s vremenom može dovesti do smanjenja gustoće kostiju i povećanog rizika od osteoporoze. Znanstvene studije također su utvrdile snažnu vezu između prehrane bogate solju i slanom hranom te povećanog rizika od raka želuca. Opterećenje bubrega, koji moraju filtrirati višak natrija, može dugoročno dovesti do smanjenja njihove funkcije i razvoja kronične bubrežne bolesti. Konačno, iako mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni, istraživanja sugeriraju da visok unos soli može negativno utjecati i na kognitivne funkcije, osobito kod starijih osoba.
U borbi protiv negativnih učinaka natrija, važnu ulogu ima i kalij, koji pomaže opuštanju krvnih žila i potiče izlučivanje natrija.
Iako je smanjenje unosa soli korisno za cjelokupnu populaciju, važno je napomenuti da neki ljudi imaju izraženiju “osjetljivost na sol”. To znači da njihov krvni tlak reagira značajnije na promjene u unosu natrija. Procjenjuje se da je oko 50 do 60 posto osoba s hipertenzijom osjetljivo na sol, a ta je pojava češća kod starijih osoba, žena, pretilih osoba, pacijenata s kroničnom bubrežnom bolešću. Ipak, nedostatak praktičnog testa za kliničku procjenu osjetljivosti na sol znači da je preporuka o smanjenju unosa univerzalna, jer i osobe koje nisu “osjetljive” imaju koristi od manjeg opterećenja organizma natrijem. U borbi protiv negativnih učinaka natrija, važnu ulogu ima i kalij, koji pomaže opuštanju krvnih žila i potiče izlučivanje natrija. Povećanje unosa namirnica bogatih kalijem, poput banana, avokada, špinata, krumpira i mahunarki, može pomoći u uspostavljanju zdrave ravnoteže i zaštiti kardiovaskularnog sustava.
( Ordinacija.hr )
