Znanstvenici razlikuju aktivno i pasivno sjedenje te otkrivaju da mentalno angažirajuće aktivnosti mogu imati zaštitni učinak na mozak.
Dugotrajno sjedenje već se dugo povezuje s lošijim fizičkim i mentalnim zdravljem. No nova znanstvena istraživanja sugeriraju da nije svaka sjedilačka aktivnost jednako štetna. Naime, postoji vrsta sjedenja koja bi čak mogla imati pozitivan učinak na zdravlje mozga i očuvanje kognitivnih sposobnosti.
Sustavni pregled čak 85 znanstvenih studija pokazao je jasnu razliku između tzv. aktivnog sjedenja, poput čitanja, igranja karata ili rada na računalu, i pasivnog sjedenja, kao što je gledanje televizije. Dok pasivne aktivnosti češće imaju negativan učinak, aktivno sjedenje pokazuje potencijalne koristi za mozak.
Razlog tome vjerojatno leži u činjenici da aktivno sjedenje uključuje mentalni angažman i potiče moždanu aktivnost, dok pasivno sjedenje osobu stavlja u ulogu promatrača – i fizički i kognitivno.
Male svakodnevne odluke mogu imati velik utjecaj
– Dosadašnja istraživanja pokazala su povezanost ukupnog vremena provedenog sjedeći sa zdravljem mozga. No, sjedenje se često promatra kao jedinstvena kategorija, bez uzimanja u obzir vrste aktivnosti – kako za ScienceAlert objašnjava Paul Gardiner, istraživač javnog zdravstva sa Sveučilišta Queensland u Australiji.
Budući da većina ljudi svakodnevno provodi mnogo sati sjedeći, iznimno je važno kakvim se aktivnostima pritom bave. Ovi rezultati pokazuju da male, svakodnevne odluke, primjerice hoćemo li čitati ili gledati televiziju, mogu imati dugoročan utjecaj na zdravlje mozga, osobito s godinama.
Mentalna stimulacija važna je uz tjelesnu aktivnost
Iako je redovita tjelesna aktivnost i dalje ključna za očuvanje kognitivnog zdravlja, znanstvenici ističu da je važno i „vježbati“ mozak. To ne znači nužno da pritom moramo biti fizički aktivni – mentalna stimulacija može se postići i tijekom sjedenja.
Analiza brojnih studija pokazala je da su aktivnosti aktivnog sjedenja, poput čitanja, igranja kartaških igara i korištenja računala, bile pretežno pozitivno povezane s kognitivnim zdravljem. Konkretno, povezivale su se s boljim izvršnim funkcijama, situacijskim (epizodičnim) pamćenjem i radnom memorijom.
Pasivno sjedenje i povećan rizik od demencije
Suprotno tome, pasivno sjedenje – osobito dugotrajno gledanje televizije – najčešće je bilo povezano s negativnim kognitivnim ishodima, uključujući i povećani rizik od razvoja demencije.
Iako su zabilježeni učinci bili relativno mali, bili su statistički značajni. Autori istraživanja smatraju da bi njihovi rezultati mogli pridonijeti razvoju preciznijih i realnijih zdravstvenih preporuka.
Primjerice, buduće smjernice trebale bi jasnije razlikovati pasivne i aktivne sjedilačke aktivnosti, prepoznati razliku između gledanja televizije i aktivnog korištenja računala te poticati ljude na povremene kratke pauze kako bi razgibali tijelo i dodatno stimulirali mozak.
Fokus na „sjedite pametnije“
Važno je i to da se ovaj pregled usredotočio na uobičajene sjedilačke aktivnosti u svakodnevnim, prirodnim uvjetima, a ne na strukturirane programe osmišljene isključivo za poboljšanje moždanih funkcija. Upravo zato rezultati imaju veliku praktičnu vrijednost za svakodnevni život.
– Zdravstveni savjeti mogli bi se pomaknuti s općenite poruke “sjedite manje” prema poticanju mentalno angažiranijih aktivnosti dok sjedimo. Takav pristup mogao bi pomoći ljudima da lakše uvedu realne promjene koje dugoročno podupiru zdravlje mozga i potencijalno smanjuju rizik od demencije – zaključuje Gardiner. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Journal of Alzheimer’s Disease.
(Ordinacija.hr)
