Galaktoreja, odnosno mliječni iscjedak iz dojki koji nije povezan s trudnoćom ili dojenjem, može biti zbunjujući i zastrašujući simptom. Iako najčešće nije opasna, važno je otkriti njezin uzrok kako bi se isključila ozbiljnija stanja.
Pojava mliječnog iscjetka iz dojki izvan razdoblja trudnoće i dojenja stanje je poznato kao galaktoreja. Iako se najčešće povezuje sa ženama, pa čak i onima koje nikada nisu rađale ili su prošle menopauzu, može se javiti i kod muškaraca te, prolazno, kod novorođenčadi. Važno je naglasiti kako galaktoreja nije bolest sama po sebi, već simptom koji ukazuje na postojanje nekog drugog procesa u tijelu. U velikoj većini slučajeva, pozadina ovog fenomena je povišena razina prolaktina, hormona koji luči hipofiza, mala žlijezda smještena u bazi mozga, a čija je primarna funkcija poticanje proizvodnje mlijeka. Iscjedak može biti stalan ili povremen, pojavljivati se spontano ili samo na pritisak, a može potjecati iz jedne ili obje dojke.
Rijetko izoliran simptom
Glavni i najočitiji simptom je, naravno, sam mliječni iscjedak koji može biti bijele, žućkaste ili čak zelenkaste boje. Međutim, galaktoreja je rijetko izoliran simptom i često je prate druge manifestacije koje ovise o spolu i osnovnom uzroku. Kod žena su česti poremećaji menstrualnog ciklusa, od neredovitih mjesečnica do potpunog izostanka (amenoreja), smanjen libido, vaginalna suhoća, a ponekad i pojava akni ili pojačane dlakavosti. Ako je uzrok povišenog prolaktina tumor na hipofizi, mogu se javiti i specifični neurološki simptomi poput upornih glavobolja ili smetnji vida, primjerice suženje vidnog polja. Kod muškaraca, galaktoreja se može pojaviti uz povećanje i osjetljivost grudi (ginekomastija), erektilnu disfunkciju te osjetan pad seksualne želje.
Ostala stanja koja mogu izazvati galaktoreju uključuju smanjenu funkciju štitnjače (hipotireozu), kroničnu bubrežnu bolest te sindrom policističnih jajnika. Zanimljivo je da i fizički podražaji, poput prečeste stimulacije bradavica, bilo tijekom samopregleda ili seksualne aktivnosti, kao i nošenje preuske odjeće, mogu potaknuti lučenje prolaktina.
Uzroci koji dovode do ovog stanja su raznoliki, a jedan od najčešćih je uzimanje određenih lijekova. Na popisu su brojni antidepresivi, antipsihotici, neki lijekovi za regulaciju visokog krvnog tlaka te opijati. Ipak, najčešći patološki uzrok je prolaktinom, dobroćudni tumor hipofize koji nekontrolirano proizvodi prolaktin. Ostala stanja koja mogu izazvati galaktoreju uključuju smanjenu funkciju štitnjače (hipotireozu), kroničnu bubrežnu bolest te sindrom policističnih jajnika. Zanimljivo je da i fizički podražaji, poput prečeste stimulacije bradavica, bilo tijekom samopregleda ili seksualne aktivnosti, kao i nošenje preuske odjeće, mogu potaknuti lučenje prolaktina. U određenom broju slučajeva, unatoč detaljnoj obradi, jasan uzrok se ne može pronaći, što se tada naziva idiopatskom galaktorejom.
Ključni korak su laboratorijske pretrage krvi, kojima se mjeri razina prolaktina, ali i hormona štitnjače (TSH) kako bi se provjerila njezina funkcija. Kod žena u reproduktivnoj dobi obavezno se radi i test na trudnoću
Kako bi se utvrdio točan uzrok, dijagnostički postupak započinje detaljnim razgovorom i fizikalnim pregledom. Liječnik će provjeriti prirodu iscjetka i pregledati dojke kako bi isključio postojanje kvržica ili drugih abnormalnosti. Ključni korak su laboratorijske pretrage krvi, kojima se mjeri razina prolaktina, ali i hormona štitnjače (TSH) kako bi se provjerila njezina funkcija. Kod žena u reproduktivnoj dobi obavezno se radi i test na trudnoću. Ako se pokaže da je razina prolaktina značajno povišena, sljedeći korak je najčešće magnetska rezonanca (MRI) mozga. Ova pretraga s velikom preciznošću može pokazati postoji li tumor ili neka druga promjena na hipofizi. Ovisno o kliničkoj slici, mogu se preporučiti i mamografija ili ultrazvuk dojke kako bi se detaljno pregledalo tkivo same dojke.
Koliko je stanje opasno i kako se liječi?
Sama po sebi, galaktoreja nije opasna po život, no opasnost može proizaći iz njezinog temeljnog uzroka. Ako je riječ o prolaktinomu, iako je tumor gotovo uvijek dobroćudan, njegov rast može vršiti pritisak na okolne strukture u mozgu, poput vidnog živca, što može dovesti do trajnog oštećenja vida. Dugotrajno povišena razina prolaktina, neovisno o uzroku, remeti ravnotežu spolnih hormona, što može uzrokovati neplodnost i povećati rizik od razvoja osteoporoze zbog smanjene razine estrogena kod žena, odnosno testosterona kod muškaraca. Poseban oprez potreban je ako je iscjedak krvav, gnojan ili vodenast, jer takvi simptomi, iako rijetko, mogu upućivati na karcinom dojke i zahtijevaju hitnu liječničku procjenu.
Kada su uzrok lijekovi, liječnik će razmotriti promjenu terapije ili prilagodbu doze. U slučaju hipotireoze, nadomjesna hormonska terapija uspješno rješava problem.
Pristup liječenju ovisi isključivo o uzroku. Ako su simptomi blagi, a razina prolaktina tek neznatno povišena ili normalna, liječenje ponekad nije ni potrebno. Kada su uzrok lijekovi, liječnik će razmotriti promjenu terapije ili prilagodbu doze. U slučaju hipotireoze, nadomjesna hormonska terapija uspješno rješava problem. Za liječenje prolaktinoma, zlatni standard su lijekovi iz skupine agonista dopamina. Oni vrlo učinkovito smanjuju proizvodnju prolaktina i dovode do smanjenja samog tumora, čime se kirurški zahvat u većini slučajeva izbjegava. Operacija je rezervirana samo za velike tumore koji ne reagiraju na lijekove ili uzrokuju ozbiljne neurološke ispade. Uz terapiju, preporučuje se izbjegavanje prekomjerne stimulacije dojki i nošenje udobne odjeće kako bi se simptomi dodatno ublažili. ( Ordinacija.hr )
