Parkinsonova bolest često počinje tiho i polako: prepoznajte rane simptome poput drhtanja, ukočenosti, problema s hodom i drugim promjenama u svakodnevnom životu kako biste djelovali na vrijeme.
Parkinsonova bolest jedna je od najčešćih neurodegenerativnih bolesti koja uglavnom pogađa osobe starije životne dobi, iako se može javiti i u mlađoj populaciji. Karakterizirana je progresivnim gubitkom moždanih stanica odgovornih za proizvodnju dopamina, neurotransmitera koji je ključan za kontrolu pokreta. Zbog toga se simptomi bolesti polako razvijaju i često se u početku mogu zamijeniti s uobičajenim znakovima starenja ili drugih zdravstvenih problema.
Prepoznati Parkinsonovu bolest u ranoj fazi nije uvijek jednostavno – ni kod sebe ni kod bliske osobe. Simptomi se često razvijaju postupno i mogu se u početku pripisati stresu, starenju ili drugim zdravstvenim stanjima.
U nastavku donosimo 10 ranih znakova, prema smjernicama Zaklade za Parkinsonovu bolest, koji mogu upućivati na Parkinsonovu bolest. Važno je naglasiti da nijedan od ovih simptoma sam za sebe ne znači da osoba ima Parkinsonovu bolest. Međutim, ako se javlja više znakova istodobno ili ako traju dulje vrijeme, preporučuje se javiti se liječniku i napraviti daljnju obradu.
1. Drhtanje (tremor)
Jedan od najpoznatijih simptoma Parkinsonove bolesti jest drhtanje, koje se najčešće javlja u prstima, šaci, palcu ili bradi. Tipično se pojavljuje u mirovanju i može biti vrlo blago u početku.
Kada je uobičajeno?
Drhtanje se može javiti nakon fizičkog napora, u stresnim situacijama, nakon ozljede ili kao nuspojava određenih lijekova.
2. Sitniji rukopis
Ako primjećujete da vam je rukopis postao znatno manji nego prije ili da su slova zbijena i neujednačena, to može biti znak tzv. mikrografije, koja se povezuje s Parkinsonovom bolešću.
Kada je uobičajeno?
Promjene rukopisa mogu se pojaviti s godinama, kod ukočenosti prstiju i šaka ili zbog problema s vidom.
3. Oslabljen osjet njuha
Smanjena sposobnost prepoznavanja mirisa, osobito određenih namirnica poput banana ili kiselih krastavaca, može biti jedan od ranijih, ali često zanemarenih simptoma.
Kada je uobičajeno?
Prehlada, gripa ili začepljen nos mogu privremeno utjecati na osjet njuha, no on bi se trebao vratiti nakon oporavka.
4. Poremećaji spavanja
Naglo trzanje, udaranje rukama ili nogama tijekom sna ili „odglumljivanje“ snova mogu upućivati na poremećaj spavanja koji se ponekad povezuje s Parkinsonovom bolešću. Često to prvo primijeti partner.
Kada je uobičajeno?
Povremeni nemiran san ili kratki trzaji tijela prilikom uspavljivanja česti su i uglavnom bezopasni.
5. Ukočenost i poteškoće pri kretanju
Osjećaj ukočenosti u rukama, nogama ili trupu, smanjeno njihanje ruku pri hodu ili dojam da su stopala „zalijepljena za pod“ mogu biti rani znakovi Parkinsonove bolesti. Ukočenost se ponekad smanjuje kretanjem, ali ne nestaje u potpunosti.
Kada je uobičajeno?
Ozljede, artritis i druga stanja mišićno-koštanog sustava mogu uzrokovati slične tegobe.
6. Zatvor (opstipacija)
Učestali zatvor i potreba za naprezanjem pri pražnjenju crijeva mogu se pojaviti vrlo rano u tijeku Parkinsonove bolesti.
Kada je uobičajeno?
Nedovoljan unos tekućine i vlakana, kao i neki lijekovi (osobito protiv bolova), česti su uzroci zatvora. Ako ne postoji jasnog objašnjenja, važno je obratiti se liječniku.
7. Tih, slab ili promijenjen glas
Osobe s Parkinsonovom bolešću često počinju govoriti tiše, monotonije ili promuklo. Ponekad imaju dojam da ih drugi slabije čuju, iako je zapravo njihov glas postao slabiji.
Kada je uobičajeno?
Virusne infekcije i prehlade mogu privremeno promijeniti glas, ali bi se on trebao normalizirati nakon oporavka.
8. Smanjena mimika lica („maskirano lice“)
Ako lice djeluje ukočeno, ozbiljno ili bez izražene mimike, čak i kada se osoba tako ne osjeća, može se raditi o tzv. facijalnoj maski, karakterističnoj za Parkinsonovu bolest.
Kada je uobičajeno?
Određeni lijekovi mogu privremeno uzrokovati sličan izraz lica, koji nestaje nakon prestanka terapije.
9. Vrtoglavica ili nesvjestica pri ustajanju
Česta vrtoglavica prilikom naglog ustajanja može upućivati na pad krvnog tlaka, što se ponekad povezuje s Parkinsonovom bolešću.
Kada je uobičajeno?
Povremena vrtoglavica pri ustajanju može se dogoditi svakome, no ako se ponavlja, potrebno je potražiti liječnički savjet.
10. Pogrbljeno držanje
Postupno pogrbljivanje, saginjanje ili klonulo držanje tijela pri stajanju i hodu može biti još jedan znak Parkinsonove bolesti, koji često primijete članovi obitelji ili prijatelji.
Kada je uobičajeno?
Bol, ozljede ili bolesti kralježnice i kostiju također mogu utjecati na držanje tijela.
Ako primijetite više navedenih simptoma kod sebe ili bliske osobe, važno je ne ignorirati ih. Pravovremeni razgovor s liječnikom može omogućiti ranije postavljanje dijagnoze i započinjanje liječenja, što može značajno poboljšati kvalitetu života.
(Ordinacija.hr)
