Alkohol, sok od grejpa, masna hrana i namirnice s visokim glikemijskim indeksom mogu otežati djelovanje lijekova i kontrolu šećera u krvi.
Upravljanje dijabetesom nije samo pitanje lijekova – ono što jedete također može značajno utjecati na razinu šećera u krvi, a u nekim slučajevima i na djelovanje samih lijekova. Nepravilna kombinacija hrane i lijekova može dovesti do nuspojava, pretjerano niske razine šećera u krvi ili otežati kontrolu bolesti.
1. Alkohol
Konzumacija alkohola kod osoba s dijabetesom može dovesti do opasno niske razine šećera u krvi (hipoglikemija). Alkohol se obrađuje u jetri, a dok jetra obrađuje alkohol, ne može oslobađati glukozu u krv, što može uzrokovati pad šećera.
Alkohol može utjecati na lijekove za dijabetes na nekoliko načina:
- Previše snižava šećer u krvi: Lijekovi poput sulfonilureja imaju cilj sniziti šećer, a u kombinaciji s alkoholom taj efekt se pojačava.
- Povećava rizik od nuspojava: Metformin može izazvati ozbiljnu nuspojavu poznatu kao laktacidoza – nakupljanje mliječne kiseline u krvi. Konzumacija veće količine alkohola može otežati izlučivanje laktata iz tijela i povećati rizik.
Ne postoji sigurna količina alkohola, no ako se odlučite piti, činite to umjereno i uz obrok. Umjereno konzumiranje znači jedno piće dnevno za žene i do dva za muškarce.
Ostali razlozi za izbjegavanje alkohola uključuju:
- Visok kalorijski sadržaj i potencijalno povećanje težine
- Visok udio ugljikohidrata koji podiže šećer u krvi
- Pogoršanje komplikacija dijabetesa
- Teže prepoznavanje hipoglikemije
- Simptome hipoglikemije može oponašati prekomjerna konzumacija alkohola
2. Sok od grejpa
Grejp je zdrav i može biti dio uravnotežene prehrane, ali može omesti metabolizam određenih lijekova, smanjujući njihovu učinkovitost:
- Repaglinid: Grejp može povećati rizik od hipoglikemije kada se uzima zajedno s ovim lijekom.
- Saksagliptin: Grejp može pojačati učinke saksagliptina.
- Statini: Osobe s dijabetesom često uzimaju statine zbog povišenog rizika od srčanog udara i moždanog udara. Grejp može povećati razinu statina u tijelu, što može izazvati nuspojave poput bolova u mišićima, a ponekad i razgradnju mišića i oštećenje bubrega. Ovo je posebno važno kod atorvastatina, lovastatina i simvastatina.
3. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom
Namirnice s visokim glikemijskim indeksom mogu brzo povisiti razinu šećera u krvi jer se probavljaju brže od namirnica s nižim indeksom. Brzi porast glukoze može potaknuti žudnju za hranom, prejedanje i povećanje tjelesne težine. Istraživanja pokazuju da prehrana s visokim glikemijskim indeksom može povećati rizik od bolesti srca i smrtnosti.
Iako namirnice s visokim glikemijskim indeksom ne moraju direktno utjecati na lijekove, one mogu otežati kontrolu dijabetesa. Preporučuje se birati namirnice s niskim do srednjim glikemijskim indeksom i ograničiti one s visokim indeksom.
Primjeri namirnica s visokim glikemijskim indeksom:
- Gazirana pića
- Slatki sokovi
- Bijeli kruh i bijela riža
- Prerađene žitarice i grickalice
- Kolači, keksi i slatkiši
4. Namirnice s visokim udjelom masti
Zdrava prehrana uključuje masti, koje bi trebale činiti 25–35% dnevnog unosa kalorija. Masti su važne jer daju energiju, pomažu apsorpciji vitamina, štite organe i podržavaju rast stanica. No, bitno je birati zdrave masti i ograničiti nezdrave i trans masti.
Nezasićene masti – polinezasićene i mononezasićene, tzv. “srčano zdrave” masti nalaze se u biljnim uljima, avokadu, orašastim plodovima, maslinama i ribi bogatoj omega-3 masnim kiselinama. Ove masti mogu pomoći u snižavanju kolesterola i smanjenju rizika od bolesti srca.
Zasićene masti (nezdrave masti) prisutne su u maslacu, svinjskoj masti, vrhnju, siru i životinjskim mastima poput govedine, janjetine i svinjetine. One mogu povećati razinu kolesterola i povećati rizik od bolesti srca.
Trans-masti nalaze se u visoko prerađenoj hrani, kao što su pečeni proizvodi, pržena hrana, pakirane grickalice i margarin. Trans-masti smanjuju “dobar” HDL kolesterol i povećavaju “loš” LDL kolesterol, što nepovoljno utječe na zdravlje srca.
Hrana s visokim udjelom masti sporije se probavlja i može izazvati mučninu, povraćanje, nadutost, plinove, žgaravicu i nelagodu u trbuhu.
Lijekovi za dijabetes, poput metformina i GLP-1 agonista, također mogu izazvati nuspojave povezane s probavom. Metformin može uzrokovati proljev, koji se može pojačati uz masnu hranu, dok GLP-1 lijekovi mogu izazvati mučninu i povraćanje, pogoršavajući se uz masne, pržene ili teške obroke.
Koje namirnice su najbolje za osobe s dijabetesom?
Osobe s dijabetesom trebaju pažljivo planirati prehranu kako bi održale šećer u krvi pod kontrolom i spriječile komplikacije. Preporučuje se izbjegavanje visoko prerađene hrane, hrane s puno dodanog šećera i masti.
Zdrave namirnice koje bi trebale biti dio prehrane:
- Voće i povrće
- Cjelovite žitarice
- Nemasne proteine
- Biljne proteine
- Mliječne proizvode bez dodanog šećera
- Zdrave masti
Ako imate poteškoća u planiranju obroka ili upravljanju dijabetesom, razgovarajte s liječnikom. Oni mogu preporučiti konzultacije s nutricionistom kako bi vaša prehrana bila prilagođena vašim potrebama i ciljevima.
(Ordinacija.hr)
