Saznajte što je glikozurija, kako nastaje, koji su njeni simptomi te kada je izlučivanje šećera mokraćom znak da trebate posjetiti liječnika.
Pojava šećera u mokraći, stručno nazvana glikozurija, najčešće je znak poremećaja regulacije šećera u krvi, ali može ukazivati i na određene probleme s radom bubrega. Iako sama po sebi nije bolest, glikozurija je važan dijagnostički pokazatelj koji može otkriti metaboličke ili bubrežne poremećaje u ranoj fazi.
U zdravom organizmu bubrezi filtriraju krv i gotovo svu glukozu vraćaju natrag u krvotok. Međutim, kada je razina šećera u krvi previsoka ili kada je narušena funkcija bubrežnih kanalića, višak glukoze izlučuje se mokraćom.
Kako nastaje glikozurija?
Najčešći mehanizam nastanka glikozurije povezan je s tzv. bubrežnim pragom za glukozu. Kada koncentracija šećera u krvi prijeđe određenu vrijednost, bubrezi više ne mogu reapsorbirati svu glukozu te se ona počinje izlučivati mokraćom.
Do toga može doći zbog:
- nedovoljne proizvodnje inzulina
- smanjene osjetljivosti stanica na inzulin
- prekomjernog unosa ugljikohidrata
- poremećaja u radu bubrega
Dijabetes kao najčešći uzrok
Glikozurija se najčešće povezuje s dijabetesom, kroničnom metaboličkom bolešću koja zahvaća sve veći broj ljudi. Kod osoba s dijabetesom tipa 1 gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, hormona koji omogućuje ulazak glukoze u stanice.
Kod dijabetesa tipa 2 inzulin je prisutan, ali stanice na njega ne reagiraju pravilno (inzulinska rezistencija). U oba slučaja dolazi do porasta šećera u krvi, a višak se izlučuje mokraćom.
Tijekom trudnoće može se razviti gestacijski dijabetes, koji je posljedica hormonalnih promjena i povećanih potreba organizma. Iako se najčešće povlači nakon poroda, žene koje su ga imale imaju povećan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 u kasnijoj dobi.
Rjeđi uzroci: poremećaji bubrega
Glikozurija se može javiti i kada je razina šećera u krvi normalna. Tada govorimo o bubrežnom uzroku.
Bubrežna glikozurija je rijetko, nasljedno stanje kod kojeg bubrežni kanalići ne vraćaju glukozu u krvotok kako bi trebali. Osobe s ovim stanjem mogu imati šećer u mokraći bez znakova dijabetesa.
Sličan mehanizam prisutan je i kod Fanconijevog sindroma, poremećaja u kojem dolazi do smanjene reapsorpcije više tvari, uključujući glukozu, aminokiseline i elektrolite.
U rijetkim slučajevima glikozurija može biti prolazna i pojaviti se nakon obilnog obroka bogatog jednostavnim ugljikohidratima. Takvo stanje obično ne zahtijeva terapiju.
Koje su simptomi?
Sama glikozurija često ne uzrokuje simptome. No ako je posljedica povišenog šećera u krvi, mogu se javiti:
- pojačana žeđ
- učestalo i obilno mokrenje
- suha usta
- umor i iscrpljenost
- pojačana glad
- neobjašnjiv gubitak tjelesne mase
- zamućen vid
Kod dugotrajno neliječene hiperglikemije mogu se razviti i komplikacije poput oštećenja krvnih žila, živaca i bubrega. Važno je naglasiti da visoka razina šećera u mokraći može pogodovati razvoju urinarnih i gljivičnih infekcija, osobito kod žena, jer glukoza predstavlja pogodno okruženje za rast mikroorganizama.
Kako se dijagnosticira?
Glikozurija se najčešće otkriva rutinskom analizom mokraće. Test-trake mogu brzo pokazati prisutnost glukoze. Ako se potvrdi povišena razina šećera u mokraći, liječnik će obično preporučiti dodatne pretrage:
- mjerenje glukoze u krvi natašte
- oralni test opterećenja glukozom (po potrebi)
- test glikiranog hemoglobina (A1C), koji pokazuje prosječnu razinu šećera u protekla tri mjeseca
- procjenu bubrežne funkcije
Rano otkrivanje osobito je važno jer dijabetes u početnoj fazi može proći bez izraženih simptoma.
Liječenje i kontrola
Liječenje ovisi isključivo o uzroku. Kod dijabetesa terapija uključuje kombinaciju:
- prilagođene prehrane s ograničenim unosom jednostavnih šećera
- redovite tjelesne aktivnosti (najmanje 150 minuta tjedno umjerene aktivnosti)
- lijekova koji poboljšavaju osjetljivost na inzulin
- inzulinske terapije (prema potrebi)
Kod bubrežnih uzroka terapija je individualna i temelji se na praćenju funkcije bubrega.
U nekim slučajevima, osobito kod blage bubrežne glikozurije bez drugih poremećaja, nije potrebno aktivno liječenje, već redovite kontrole.
Može li se spriječiti?
Genetski uzroci ne mogu se spriječiti, ali metabolički poremećaji često se mogu ublažiti zdravim načinom života. Preventivne mjere uključuju:
- održavanje zdrave tjelesne težine
- uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima
- redovitu fizičku aktivnost
- izbjegavanje pretjeranog unosa zaslađenih napitaka i industrijski prerađene hrane
- redovite sistematske preglede
Osobama s povećanim rizikom (obiteljska anamneza dijabetesa, prekomjerna tjelesna težina, sindrom policističnih jajnika, gestacijski dijabetes u anamnezi) savjetuje se redovito praćenje razine glukoze u krvi.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Javite se liječniku ako primijetite:
- stalnu žeđ i suha usta
- učestalo mokrenje, osobito noću
- nagli umor bez jasnog razloga
- neobjašnjiv gubitak težine
Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako se pojave simptomi izrazito visokog šećera u krvi poput ubrzanog disanja, jake slabosti, zbunjenosti ili bolova u trbuhu.
(Ordinacija.hr)
