Specijalist gastroenterologije iz KBC-a Rijeka objašnjava koje su najčešće bolesti probavnog sustava, alarmantni simptomi koje ne smijete ignorirati, te kako prehrana, tjelesna aktivnost i preventivni pregledi pomažu očuvanju zdravlja crijeva, jetre i gušterače.
Dr. Alojzije Lacković, specijalist gastroenterologije u KBC-u Rijeka, istaknuti je stručnjak u području bolesti probavnog sustava. Aktivno sudjeluje u projektima podizanja svijesti o raku gušterače i važnosti ranog otkrivanja gastrointestinalnih bolesti, a u kliničkoj praksi i istraživanjima fokusiran je na napredne metode dijagnostike i liječenja. Najčešće bolesti probavnog sustava, alarmantni simptomi te važnost rane dijagnoze i prevencije samo su dio onoga o čemu govori u intervjuu.
Koje su najčešće gastroenterološke bolesti s kojima se susrećete u svakodnevnoj praksi?
U svakodnevnoj gastroenterološkoj praksi najčešće se susrećemo s bolestima gornjeg i donjeg dijela probavnog sustava.To uključuje gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), peptičku ulkusnu bolest, funkcionalne poremećaje poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS), upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis), bolesti jetre poput nealkoholne masne bolesti jetre, bolestima žučnog mjehura i žučnih puteva (kolelitijaza), bolestima gušterače poput akutnog i kroničnog pankreatitisa te malignim bolestima probavnog trakta.
Primjećujete li promjene u učestalosti određenih bolesti u posljednjih nekoliko godina?
U posljednjih nekoliko godina jasno se bilježi porast funkcionalnih poremećaja probavnog sustava, poput sindroma iritabilnog crijeva, što se povezuje sa stresom, ubrzanim načinom života i promjenama prehrambenih navika. Istovremeno, raste i učestalost masne bolesti jetre, čak i kod mlađih osoba, što je povezano s porastom pretilosti i svih komponenti metaboličkog sindroma. Upalne bolesti crijeva također postaju sve češće, dijelom zbog boljih i učestalijih dijagnostičkih metoda poput kolonoskopije, ali i promjena u prehrambenim navikama. Posebno zabrinjava povećanje malignih bolesti, uključujući karcinom gušterače i karcinom debelog crijeva, koji se sve češće javljaju u mlađoj životnoj dobi. S druge strane, zahvaljujući napretku u terapiji, smanjuje se učestalost i komplikacije virusnih hepatitisa, kao i komplikacije peptičnih ulkusnih bolesti.
Koji su glavni simptomi na koje pacijenti trebaju obratiti pozornost?
Alarmantni simptomi su oni na koje pacijenti trebaju posebno obratiti pozornost, jer njihova prisutnost može, ali ne mora, ukazivati na ozbiljniju bolest bilo kojeg dijela probavnog trakta. Takvi simptomi uključuju dugotrajne ili ponavljajuće bolove u trbuhu, promjene u ritmu pražnjenja crijeva, kao i promjene konzistencije stolice, prisutnost krvi u stolici ili pojavu stolice crne boje, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase (više od 10% unutar 6 mjeseci), dugotrajni proljevi ili zatvor ili izmjene proljeva i zatvora, dispepsija koja ne reagira na primijenjenu terapiju, otežano i/ili bolno gutanje, kontinuirano povraćanje, žuticu te palpabilnu promjenu u području trbuha. Pojava ovih simptoma zahtijeva pravovremeni pregled gastroenterologa.
Koji su najnoviji pristupi u liječenju upalnih bolesti crijeva?
Liječenje upalnih bolesti crijeva danas je izrazito personalizirano. Uz klasične imunosupresivne lijekove, sve veću ulogu imaju biološka terapija i tzv. male molekule koje ciljano djeluju na određene komponente upale. Na ovaj način omogućena je bolja kontrola bolesti te postizanje remisije kod većeg broja pacijenata. Cilj današnje terapije nije samo ublažavanje simptoma, odnosno klinička remisija, već postizanje endoskopske i mikroskopske remisije te sprečavanje komplikacija, uz što bolju kvalitetu života pacijenata i manji broj komplikacija terapije, kao što je primjena kortikosteroidne terapije.
Kako se danas liječe funkcionalni poremećaji poput sindroma iritabilnog crijeva?
Liječenje IBS-a temelji se na individualnom pristupu. Uključuje dijetetske mjere (npr. primjenu low FODMAP dijete), regulaciju stresa i njegovih čimbenika, ponekad psihološku podršku u obliku psihoterapije, primjenu probiotika te ciljanu farmakoterapiju ovisno o dominantnim simptomima. Edukacija pacijenata i partnerski odnos s liječnikom izuzetno su važni.
Koji su ključni izazovi u liječenju jetrenih bolesti?
Najveći izazov u liječenju kroničnih bolesti jetre je to što u ranim fazama često nema očitih simptoma. Zbog toga se ove bolesti u velikom broju slučajeva otkrivaju tek u uznapredovaloj fazi, kada je već prisutna ciroza jetre. U toj fazi terapijske mogućnosti su ograničene pa liječenjem nije moguće potpuno vratiti funkciju jetre. Liječenje dodatno otežava i niska motivacija pacijenata za promjene životnih navika, poput smanjenja tjelesne mase, prestanka konzumacije alkohola i pridržavanja dijetetskih preporuka, što zahtijeva puno strpljenja i kontinuirani rad s pacijentima.
Kod virusnih hepatitisa glavni izazov i dalje ostaje rana dijagnostika. Iako danas postoji vrlo učinkovita antivirusna terapija, uspjeh liječenja uvelike ovisi o pravovremenoj dijagnozi i pacijentovu pridržavanju terapije. Kod autoimunih bolesti jetre važno je dodatno poticati svijest javnosti o njihovu postojanju, pri čemu velike uloge mogu imati i udruge pacijenata.
Koje preventivne mjere preporučujete za očuvanje zdravlja probavnog sustava?
Preporučuje se uravnotežena prehrana bogata vlaknima i nezasićenim masnim kiselinama, poput mediteranske dijete, uz izbjegavanje tzv. zapadnjačke prehrane koja obiluje zasićenim masnim kiselinama, rafiniranim ugljikohidratima i učestalom konzumacijom “fast food” hrane. Uz prehranu, važno je redovito se baviti tjelesnom aktivnošću, održavati zdravu tjelesnu masu te izbjegavati pušenje i prekomjerni unos alkohola. Osim toga, preventivni pregledi imaju ključnu ulogu jer omogućuju rano otkrivanje malignih bolesti probavnog trakta, čime se povećava uspješnost i mogućnost uspješnog liječenja.
Koliko je uspješan probir za rak debelog crijeva u Hrvatskoj i što se može poboljšati?
U Hrvatskoj godišnje od raka debelog i završnog crijeva oboli prosječno oko 3000 osoba oba spola, a oko 2000 ih umre, što je stabilan trend posljednjih godina. Primjerice, 2015. rak debelog crijeva dijagnosticiran je kod 3229 osoba, dok je 2017. od ove bolesti umrlo 2037 ljudi, čime je rak debelog crijeva peti uzrok smrti u Hrvatskoj.
Nažalost, odaziv stanovništva na Nacionalni program ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma trenutačno je samo do 25%, što je među najnižima u Europskoj uniji. Posljedica toga jest da su smrtnost i incidencija kolorektalnog karcinoma u Hrvatskoj među najgorima u Europi. Unatoč gotovo petnaest godina provođenja Nacionalnog programa, većina pacijenata i dalje se dijagnosticira u uznapredovalom stadiju bolesti. To dovodi do niske stope petogodišnjeg preživljenja i visoke stope ukupnog mortaliteta.
Jedini način da se dijagnostika i liječenje poboljšaju jest podizanje svijesti građana o važnosti provođenja probirnog testa za kolorektalni karcinom.
Koju ulogu prehrana i način života imaju u prevenciji?
Prehrana i stil života imaju ključnu ulogu. Mediteranski tip prehrane, bogat povrćem, voćem, ribom i maslinovim uljem, dokazano smanjuje rizik od brojnih probavnih bolesti, uključujući maligne bolesti probavnog trakta, upalnih bolesti crijeva te nealkoholne masne bolesti jetre. Redovita tjelesna aktivnost također pozitivno utječe na motilitet crijeva i metabolizam te smanjuje incidenciju gastroenteroloških bolesti.
Postoje li posebne mjere za osobe s obiteljskom predispozicijom?
Osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom trebaju započeti preventivne preglede ranije i provoditi ih češće. Primjerice, kod pacijenata s obiteljskom poviješću kolorektalnog karcinoma ili hereditarnih oblika raka debelog crijeva preporučuju se raniji i učestaliji kolonoskopski pregledi. Takvim mjerama nastoji se bolest otkriti u ranoj fazi, kada su šanse za uspješno liječenje znatno veće.
Kako se liječe stariji pacijenti i oni s komorbiditetima?
Kod starijih pacijenata terapija mora biti pažljivo prilagođena, uzimajući u obzir postojeće bolesti i lijekove. Cilj je postići ravnotežu između učinkovitosti i sigurnosti liječenja, uz što manje nuspojava. Dodatni izazov može biti suradljivost pacijenata, posebno onih koji nisu skloni uzimanju dodatnih lijekova uz postojeću kroničnu terapiju. Kod starijih osoba s brojnim komorbiditetima ponekad je potrebno pažljivo procijeniti korist izvođenja invazivnih endoskopskih dijagnostičkih metoda, poput endoskopije, jer one mogu donijeti veći rizik od komplikacija nego stvarnu korist za pacijenta. Također je važno komunicirati ne samo s pacijentom nego i s njegovom obitelji, kako bi se osiguralo da su upute pravilno shvaćene i da se primjenjuju na siguran način.
Koje su najčešće komplikacije kroničnih bolesti?
Najčešće komplikacije kroničnih bolesti gastrointestinalnog trakta uključuju strikture i/ili fistule organa probavnog trakta (npr. tankog ili debelog crijeva kod dugotrajne Crohnove bolesti), krvarenja (kod peptičke bolesti), malnutriciju, osteoporozu, kao i povećan rizik od malignih bolesti. Osim somatskih tegoba, dugotrajne kronične bolesti probavnog trakta mogu imati veliki utjecaj i na mentalno zdravlje te kvalitetu života, čemu se često ne pridaje dovoljno pozornosti. Redovito praćenje i dobra kontrola osnovne bolesti ključni su za njihovu prevenciju.
Koliko je važna rana dijagnoza?
Rana dijagnoza presudna je za uspješno liječenje i dobru prognozu, osobito kod malignih bolesti. Pravovremenim otkrivanjem većine bolesti gastrointestinalnog trakta moguće je postići potpuno izlječenje ili značajno veći uspjeh terapije. Jedan od najboljih primjera je karcinom debelog crijeva: ako se otkrije u fazi polipa ili u početnoj fazi karcinoma, stopa izlječivosti gotovo je 100%, dok u proširenoj fazi bolesti izlječivost znatno opada. Poticanje svijesti, dostupnost pregleda i povjerenje između pacijenta i liječnika ključni su elementi koji omogućuju važnost rane dijagnostike i poboljšavaju ishode liječenja.
Koji vas napredak u terapiji ili dijagnostici u gastroenterologiji posebno ohrabruje?
Posebno smo optimistični zbog daljnjeg razvoja bioloških terapija, napretka endoskopskih tehnika, primjene umjetne inteligencije u analizi nalaza te uvođenja neinvazivnih dijagnostičkih metoda. Kao gastroenterologa koji se ponajprije bavi bolestima jetre osobito me veseli dolazak novih lijekova za liječenje masne bolesti jetre, kao i autoimunih bolesti jetre, primjerice primarnog bilijarnog kolangitisa.
Koje biste savjete dali građanima za dugoročno zdravlje probavnog sustava?
Poručio bih građanima da slušaju svoje tijelo, ne ignoriraju simptome, žive umjereno i hrane se kvalitetno. Isto tako ključno je pravovremeno uključivanje u nacionalne probirne programe koji su danas besplatni i dostupni svima, a mogu nam spasiti život. Prevencija i pravodobna reakcija najbolji su saveznici zdravlja probavnog sustava.
(Ida Balog)
