Na Svjetski dan bubrega, koji se svake godine obilježava drugog četvrtka u ožujku, stručnjaci podsjećaju koliko je važno rano otkrivanje i liječenje kroničnih bubrežnih bolesti.
Otprilike 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti, ali veliki dio njih toga nije svjestan pa je riječ o još jednoj “tihoj epidemiji”. Na Svjetski dan bubrega, koji se svake godine obilježava drugog četvrtka u ožujku, stručnjaci podsjećaju koliko je važno rano otkrivanje i liječenje kroničnih bubrežnih bolesti. Zašto je važno da se građani odazovu na javno-zdravstvene akcije koje će se i ovog tjedna organizirati u gradovima, da se pobrinu na vrijeme za svoje zdravlje kako ne bi završili na dijalizi ili čak transplantaciji, pojašnjava prof. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora te pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC-a Rijeka.
Što je kronična bubrežna bolest, koji su joj uzroci i kako se manifestira?
Kronična bubrežna bolest je stanje postupnog i trajnog oštećenja bubrežne funkcije koje traje najmanje tri mjeseca i ima posljedice na zdravlje. Bubrezi su iznimno važni organi koji filtriraju krv, uklanjaju štetne tvari iz organizma, reguliraju ravnotežu tekućine i elektrolita, stvaraju aktivni oblik vitamina D te sudjeluju u regulaciji krvnog tlaka i stvaranju crvenih krvnih stanica. Kada dođe do njihova oštećenja, sve te funkcije postupno slabe. Bubrezi najčešće stradavaju po principu “nedužnog promatrača”, gdje cijeli niz, prvenstveno metaboličkih i srčano-žilnih bolesti dovodi do njihova oštećenja. Najčešći uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest, povišeni krvni tlak i bolesti srčano-žilnog sustava, ali i pretilost, nasljedne bubrežne bolesti te različite upalne bolesti bubrega. U početku bolest često ne daje nikakve simptome, a kako napreduje, mogu se javiti umor, slabost, oticanje nogu, povišen krvni tlak, poremećaji mokrenja ili anemija.
Mnogi ne znaju da su od nje oboljeli; ima li kakvih simptoma i kada se javljaju?
Upravo je to jedan od najvećih problema. Kronična bubrežna bolest često se naziva i “tihim ubojicom” jer u ranim stadijima uglavnom ne pokazuje jasne simptome, a čak su i u kasnijim stadijima ti simptomi često vrlo nespecifični i općeniti. Procjenjuje se da čak 9 od 10 bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti nije svjesno da ima oštećenje bubrega. Tek kada bolest uznapreduje i bubrežna funkcija značajno padne, javljaju se simptomi poput izraženog umora, zadržavanja tekućine, mučnine ili svrbeža kože. Zbog toga je iznimno važno pravovremeno otkrivanje bolesti jednostavnim laboratorijskim pretragama određivanjem kreatinina u krvi, procjenom glomerularne filtracije (eGFR) te određivanjem albumina u mokraći.
Koliko je to opasna bolest? Kada se najčešće dijagnosticira kronična bubrežna bolest i koliko je izlječiv?
Kronična bubrežna bolest veliki je javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da u svijetu pogađa više od 800 milijuna ljudi, a predviđa se da bi do 2040. godine mogla postati peti vodeći uzrok smrti. Bolest je opasna jer ne dovodi samo do zatajenja bubrega i potrebe za dijalizom ili transplantacijom, nego znatno povećava i rizik od srčanog i moždanog udara. Nažalost, kada se bubrežna funkcija jednom trajno izgubi, ona se više ne može potpuno obnoviti. Međutim, ako se bolest otkrije na vrijeme, njezino napredovanje često se može znatno usporiti ili čak zaustaviti pravilnim liječenjem i kontrolom čimbenika rizika.
Tko je podložan ovoj bolesti i tko bi se trebao preventivno pregledati?
Najveći rizik imaju osobe koje boluju od šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, srčano-žilnih bolesti ili pretilosti. Također, veći rizik imaju osobe starije životne dobi te oni koji u obitelji imaju bubrežne bolesti. Upravo bi se te skupine trebale redovito kontrolirati kod svog liječnika obiteljske medicine jednostavnim laboratorijskim pretragama. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 10 do 12 posto odrasle populacije ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti, ali veliki dio bolesnika još uvijek nije dijagnosticiran.
Što je panel za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti i kako funkcionira?
Kako bismo poboljšali rano otkrivanje bolesti, Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, u suradnji s Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine, pokrenulo je tzv. Panel za kroničnu bubrežnu bolest. Riječ je o digitalnom alatu integriranom u informacijski sustav ordinacija obiteljske medicine koji liječnicima pomaže prepoznati bolesnike s povećanim rizikom. Panel automatski prikuplja podatke poput krvnog tlaka, tjelesne mase, laboratorijskih nalaza i drugih čimbenika rizika. Na temelju tih podataka izračunava se procijenjena bubrežna funkcija, određuje stadij bolesti i liječniku se daju preporuke za daljnju obradu, terapiju i praćenje bolesnika. Osim jasnih uputa kolegama iz obiteljske medicine, ovaj program ima mogućnost i davanja pismenih uputa bolesniku o promjenama životnih navika, regulaciji čimbenika rizika te pravilnoj prehrani. U projekt su uključene tisuće ordinacija obiteljske medicine, a već nakon godine i pol upisano je i analizirano više od 27.000 tisuća bolesnika.
Kako se bira koji će pacijenti sudjelovati u panelu?
Panel je prvenstveno usmjeren na osobe s povećanim rizikom za razvoj bubrežne bolesti – bolesnike sa šećernom bolešću, povišenim krvnim tlakom, pretilošću ili pozitivnom obiteljskom anamnezom. Upravo kod tih skupina jednostavnim testovima možemo otkriti bolest u ranom stadiju kada još možemo znatno utjecati na njezin tijek.
Mogu li se pacijenti sami javiti svom liječniku radi uključivanja u panel?
Naravno. Svaka osoba koja ima rizične čimbenike ili želi provjeriti zdravlje svojih bubrega može se obratiti svom liječniku obiteljske medicine i zatražiti osnovne pretrage bubrežne funkcije. Riječ je o vrlo jednostavnim i dostupnim testovima koji mogu dati iznimno važne informacije. Ako pojedina ordinacija još nije uključena u digitalni panel, to ne znači da se bolest ne može otkriti. Liječnik obiteljske medicine i dalje može učiniti sve potrebne laboratorijske pretrage i po potrebi uputiti bolesnika nefrologu. Panel je zapravo dodatni alat koji pomaže standardizirati i unaprijediti rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj.
( Romana Kovačević Barišić )
