Sezonske alergije više nisu samo proljetna smetnja – nove terapije djeluju na uzrok bolesti, omogućujući kontrolu simptoma i smanjenje rizika od ozbiljnijih respiratornih problema.
Peludna groznica mnogima je sinonim za proljeće – ali umjesto uživanja na otvorenom, milijuni ljudi suočavaju se s kihanje, suzenjem očiju i iscrpljujućim umorom. Iako se često doživljava kao bezazlena tegoba, stručnjaci upozoravaju da sezonske alergije mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Dobra vijest, piše BBC, je da su danas dostupne sve učinkovitije terapije – uključujući i one koje djeluju na sam uzrok bolesti.
Jedno od ključnih pitanja moderne alergologije jest: može li se organizam „naučiti“ da ne reagira burno na pelud i druge alergene? Upravo to obećava alergenska imunoterapija – metoda koja doživljava svojevrsni povratak zahvaljujući novim, sigurnijim oblicima primjene.
Alergijski rinitis – čest, ali podcijenjen problem
Alergijski rinitis pogađa više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta. Riječ je o upali nosne sluznice koja nastaje kada imunološki sustav pogrešno prepozna bezopasne tvari – poput peludi, grinje ili životinjske dlake – kao prijetnju.
Simptomi uključuju:
- curenje i začepljen nos
- kihanje
- svrbež očiju i nosa
- umor
- u težim slučajevima i otežano disanje
Kada se javlja sezonski, najčešće zbog peludi, naziva se peludna groznica. Unatoč velikoj učestalosti, bolest se često ne shvaća ozbiljno – čak ni u medicinskoj praksi.
– Peludna groznica je veliki problem, i često je banaliziraju oni koji je nemaju. Ako razmislite o svakodnevnom životu: radimo, spavamo i želimo se zabavljati. Sve to peludna groznica može ozbiljno narušiti – upozorava klinički alergolog Stephen Durham.
Posljedice koje nadilaze neugodu
Osim što smanjuje kvalitetu života, peludna groznica može imati i dugoročne zdravstvene posljedice. Osobe s alergijskim rinitisom češće pate od poremećaja spavanja, osjećaju kronični umor, imaju slabiju koncentraciju te češće obolijevaju od respiratornih infekcija.
Zbog kronične upale sluznice, rizik od infekcija dišnih puteva može biti i dvostruko veći nego kod osoba bez alergija. Neliječena bolest može dovesti i do kroničnih bolesti gornjih dišnih puteva te upala uha. Posebno zabrinjava povezanost s astmom, osobito kod djece.
– Postoji koncept “jedan dišni put, jedna bolest”. Upala u gornjim dišnim putevima može utjecati na donje putem zajedničkih imunoloških mehanizama, i to može dovesti do razvoja astme – objašnjava pedijatrijska alergologinja Barrie Cohen.
Imunoterapija: liječenje koje mijenja tijek bolesti
Za razliku od standardnih terapija koje ublažavaju simptome, alergenska imunoterapija djeluje na sam uzrok bolesti. Njezin cilj je postupno smanjiti osjetljivost organizma na alergen. Ova metoda nije nova, koristi se više od stoljeća, ali danas doživljava novi uzlet zahvaljujući sigurnijim načinima primjene.
Jedna od pionirki suvremene primjene je alergologinja Glenis Scadding, prisjeća se jednog od svojih prvih pacijenata.
– Došao mi je kući s gajbom vina jer sam mu potpuno promijenila život u proljeće – kaže ona, opisujući učinak terapije kapima peludi breze koje je pacijent uzimao pod jezik. Ipak, put do prihvaćanja ove terapije nije bio jednostavan.
– A onda sam dobila toliko kritika da sam prestala – prisjeća se Scadding, govoreći o ranim danima sublingvalne imunoterapije.
Injekcije ili terapija pod jezik?
Tradicionalni oblik imunoterapije uključuje injekcije alergena („cijepljenje protiv alergije“), koje su vrlo učinkovite, ali zahtijevaju redovite posjete liječniku. Iako su ozbiljne nuspojave izuzetno rijetke, moguća je anafilaksija, zbog čega se terapija provodi pod nadzorom.
Zbog toga se sve više koristi sublingvalna imunoterapija – terapija kapima ili tabletama koje se uzimaju pod jezik. No, u početku je postojala skepsa prema toj metodi.
– Sublingvalna terapija smatrala se nečim “rubnim”, za što se mislilo da neće djelovati – kaže Scadding. No istraživanja su pokazala suprotno – terapija je učinkovita i znatno sigurnija.
– Nije bilo smrtnih slučajeva. Ozbiljne nuspojave su vrlo rijetke – ističe, dodajući da su najčešće reakcije blage i prolazne.
Dugoročni učinci i prevencija astme
Jedna od najvećih prednosti imunoterapije je njezin dugoročni učinak.
– Ako liječite pacijente tri godine, možete postići dugotrajnu remisiju bolesti – objašnjava Durham.
Terapija se obično započinje nekoliko mjeseci prije sezone peludi i uzima svakodnevno. Istraživanja pokazuju da kod velikog broja pacijenata simptomi ostaju ublaženi i godinama nakon prestanka terapije. Još važnije, imunoterapija može smanjiti rizik razvoja astme kod djece – što je čini ne samo terapijskom, već i preventivnom metodom.
Biološki lijekovi – nova opcija za teže slučajeve
Za pacijente kod kojih imunoterapija nije moguća ili nije dovoljna, dostupni su i tzv. biološki lijekovi. Riječ je o modernim terapijama koje ciljano djeluju na imunološke mehanizme odgovorne za alergijske reakcije. Ponekad se koriste u kombinaciji s imunoterapijom, čime se dodatno smanjuju simptomi. Ipak, imaju i ograničenja.
– Ne dovode do dugotrajne remisije kao imunoterapija. A njihova cijena može iznositi između 12.000 i 20.000 funti godišnje, dok imunoterapija košta znatno manje – kaže Durham.
Najdostupnije rješenje: pravilna terapija i prevencija
Za većinu pacijenata i dalje su ključne dostupne, svakodnevne terapije.
– Najučinkovitiji tretman koji je lako dostupan je sprej koji kombinira antihistaminik i kortikosteroid – ističe Scadding. Važno je započeti terapiju prije početka sezone i koristiti je redovito.
– Ako se terapija započne na vrijeme i koristi dosljedno, vrlo je učinkovita, ne samo u liječenju, nego i u sprječavanju simptoma – dodaje Durham.
Oralni antihistaminici također se koriste, ali su manje učinkoviti. Preporučuju se novije generacije, poput cetirizina i loratadina, koje manje uzrokuju pospanost.
Kako smanjiti izloženost peludi?
Uz terapiju, važno je i smanjiti kontakt s alergenima:
- držite prozore zatvorenima tijekom visoke koncentracije peludi
- koristite pročišćivače zraka
- nosite sunčane naočale ili masku na otvorenom
- nakon boravka vani operite lice, ruke i kosu
- prije spavanja se istuširajte
– Ako spavate s peludi na jastuku, jasno je da to nije dobro za disanje – upozorava Cohen.
Bolest koja se može držati pod kontrolom
Iako potpuno izbjegavanje alergena nije uvijek moguće, osobito kod jačih simptoma, stručnjaci naglašavaju da danas postoji niz učinkovitih rješenja.
– Imamo vrlo učinkovite terapije za većinu pacijenata. Problem je što se peludna groznica i dalje podcjenjuje i ne liječi na odgovarajući način – zaključuje Durham.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma, odgovarajuća terapija i dosljednost u liječenju ključ su za kvalitetniji život – čak i u jeku sezone alergija.
(Ordinacija.hr)
