Istraživači su analizirali uzorke krvi više od 3.000 ljudi i identificirali biomarkere koji mogu pokazati stari li organizam brže ili sporije od očekivanog.
Iako svi svake godine slavimo rođendan i time obilježavamo svoju kronološku dob, ona ne mora nužno odgovarati brzini kojom naše tijelo zapravo stari. Drugim riječima, dvije osobe iste dobi mogu imati potpuno različitu biološku dob – odnosno stanje organizma.
Znanstvenici su sada identificirali deset ključnih krvnih pokazatelja koji mogu pomoći u procjeni tog procesa i otkriti stari li naše tijelo brže ili sporije od očekivanog.
Zašto je važno mjeriti biološku dob?
Danas već postoji nekoliko metoda za procjenu biološke dobi, no stručnjaci naglašavaju potrebu za testovima koji su jednostavniji, pouzdaniji i lakši za primjenu u svakodnevnoj medicinskoj praksi. Krvni test koji analizira specifične biomarkere mogao bi upravo to omogućiti.
Novo istraživanje proveo je tim znanstvenika sa Sveučilišta u Konstanzu u Njemačkoj. Njihova je ideja razviti metodu koja bi pomogla liječnicima da bolje razumiju proces starenja, ali i da ranije prepoznaju povećani rizik od bolesti povezanih sa starijom životnom dobi.
– Proces biološkog starenja vrlo je složen. On zahvaća sva tkiva i organe u tijelu i ne može se svesti na jedan jedini uzrok – objašnjava biologinja Maria Moreno-Villanueva.
Dodaje i kako jedan biomarker sam po sebi nije dovoljan za pouzdanu procjenu biološke dobi, a dodatnu složenost predstavlja činjenica da muškarci i žene ne stare na isti način.
Kako je provedeno istraživanje?
U studiji su analizirani uzorci krvi 3.300 osoba u dobi između 35 i 74 godine. Istraživači su u početku mjerili čak 362 različita parametra u krvi, a zatim su uz pomoć statističkog modeliranja i strojnog učenja izdvojili deset najvažnijih biomarkera.
Zanimljivo je da su napravljena dva odvojena popisa, jedan za muškarce, a drugi za žene, upravo zbog razlika u načinu starenja između spolova. Biomarkeri su obuhvaćali različite biološke razine, uključujući:
- kemijske pokazatelje
- genetske promjene
- stanične procese
- molekularne signalne mehanizme
Svaki od tih pokazatelja uspoređen je s kronološkom dobi ispitanika. Kombinacije koje su najtočnije predviđale dob odabrane su kao ključni indikatori biološkog starenja.
Što znači kada je krv „starija“ ili „mlađa“ od osobe?
Na temelju prikupljenih podataka znanstvenici su uspjeli definirati kako krv prosječno izgleda u određenoj životnoj dobi. Ako analiza pokaže da je „biološka dob“ krvi veća ili manja od stvarne dobi osobe, to može upućivati na ubrzano ili usporeno starenje organizma.
Kako bi provjerili točnost svojih nalaza, istraživači su testirali biomarkere na skupinama ljudi za koje je već poznato da biološki stare drugačijim tempom. U istraživanje su uključeni:
- osobe s Downovim sindromom (trisomija 21)
- pušači
- žene koje koriste hormonsku nadomjesnu terapiju
Rezultati su pokazali očekivane promjene u brzini starenja, što potvrđuje pouzdanost identificiranih biomarkera.
– S obzirom na dosadašnja istraživanja o utjecaju pušenja, hormonske terapije i trisomije 21 na proces starenja, naši rezultati su logični i potvrđuju valjanost indeksa biološke dobi koji smo razvili – ističe molekularni toksikolog Alexander Bürkle.
Neki biomarkeri uzrokuju starenje, a neki ga samo pokazuju
Jedno od zanimljivijih otkrića studije jest razlika između biomarkera koji aktivno doprinose starenju i onih koji ga samo odražavaju. Znanstvenici su ih opisali kao:
- „pokretače“ starenja – čimbenike koji mogu ubrzavati biološke procese
- „pokazatelje“ starenja – promjene koje nastaju kao posljedica tih procesa
Ova razlika mogla bi pomoći liječnicima da bolje razumiju zdravstveno stanje pacijenta i preciznije procijene rizik od bolesti.
Što to znači za budućnost medicine?
Biološka dob sve se češće smatra važnim pokazateljem općeg zdravlja i vitalnosti. Osobe s „mlađom“ biološkom dobi obično imaju bolju fizičku kondiciju, manji rizik od kroničnih bolesti i dulji očekivani životni vijek.
Istraživači smatraju da bi novi krvni test mogao imati široku primjenu, primjerice za:
- procjenu općeg zdravstvenog stanja
- rano otkrivanje rizika od bolesti povezanih sa starenjem
- praćenje učinkovitosti terapija i preventivnih mjera
- istraživanje učinaka životnih navika na zdravlje
S obzirom na to da svjetska populacija sve više stari, razvoj takvih metoda postaje sve važniji. Cilj nije samo produžiti životni vijek, nego osigurati da on bude što zdraviji i kvalitetniji.
Svaka osoba stari na svoj način
Jedan od ključnih zaključaka istraživanja jest da biološko starenje nije jednako kod svih ljudi, čak ni među onima rođenima iste godine.
– Kada promatramo rezultate biološke dobi kod velikog broja ljudi iste kronološke dobi, vidimo vrlo širok raspon vrijednosti. To jasno pokazuje da svaka osoba ima svoj jedinstveni proces starenja i da neki ljudi mogu biti biološki znatno mlađi nego što njihova dob sugerira – objašnjava Moreno-Villanueva. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Aging Cell.
(Ordinacija.hr)
