Poremećaji u transportu i opskrbnim lancima posebno ugrožavaju lijekove osjetljive na temperaturu i kratki rok trajanja.
Rat na Bliskom istoku sve se više prelijeva iz geopolitičke sfere u područje javnog zdravstva. Prema pisanju The Guardiana, Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi se suočiti s nestašicom lijekova već u narednim tjednima ako se poremećaji u opskrbnim lancima nastave. No problem nadilazi britanske granice, riječ je o strukturalnoj ovisnosti globalne farmaceutske industrije o složenim i ranjivim logističkim rutama.
To se osobito odnosi na Hormuški tjesnac, kojim prolazi i znatan dio farmaceutskih sirovina. Poremećaji u toj regiji automatski povećavaju cijene transporta i produljuju rokove isporuke. Dodatni pritisak dolazi iz zračnog prometa. Zbog sigurnosnih razloga ima manje letova preko velikih logističkih čvorišta poput Dubaija i Dohe, što posebno pogađa distribuciju lijekova osjetljivih na vrijeme i temperaturu. Naime, teret se zbog situacije prebacuje na kopneni prijevoz iz zračnih luka u Saudijskoj Arabiji i Omanu, no takvi “hladni koridori” za temperaturno osjetljive lijekove ne mogu se uspostaviti preko noći i nisu uvijek dostupni.
Prekidi terapija?
Najveća prijetnja nadvila se nad lijekove koji zahtijevaju strogo kontrolirane uvjete transporta, poznate kao “hladni lanac”. Riječ je o najosjetljivijim i najskupljim terapijama, poput monoklonskih antitijela za liječenje raka, inzulina, cjepiva i drugih bioloških lijekova.
Ovi proizvodi imaju vrlo kratak rok trajanja i moraju se čuvati na temperaturi između dva i osam stupnjeva Celzijevih. Svako kašnjenje ili prekid u hladnom lancu povećava rizik da će se lijekovi pokvariti i postati neupotrebljivi, što može imati kobne posljedice za pacijente čiji životi ovise o tim terapijama. Eskalacija troškova transporta neizbježno će se preliti na krajnje potrošače i zdravstvene sustave. Najveći udar pretrpjet će generički lijekovi, koji čine okosnicu većine zdravstvenih sustava i pokrivaju oko 85 posto recepata.
Proizvođači ovih lijekova posluju s vrlo niskim maržama i jednostavno ne mogu apsorbirati ovako drastičan rast troškova, zbog čega se u narednim mjesecima predviđa dvoznamenkasti rast njihovih cijena. Prema podacima Europske agencije za lijekove, nestašice lijekova već su u porastu posljednjih godina, uvjetovane pandemijom, a globalni poremećaji dodatno povećavaju rizik od prekida terapije. Iako većina europskih zemalja ima obvezne zalihe lijekova za dva do šest mjeseci, a same farmaceutske tvrtke drže zalihe za otprilike 180 dana, ti su resursi ograničeni.
Analitičari i stručnjaci za opskrbne lance upozoravaju da bi, ako se sukob nastavi, prve ozbiljne nestašice u bolnicama i ljekarnama mogle nastupiti već u svibnju 2026. godine. Posebno su ugroženi pacijenti oboljeli od raka, kojima odgoda terapije može prouzročiti pogoršanje bolesti ili čak prisilni prekid liječenja. Kriza je pogodila i humanitarne operacije, jer je logistički centar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Dubaiju obustavio rad, blokirajući više od 50 hitnih zahtjeva za medicinskim zalihama namijenjenih za 25 zemalja.
Problem još i veći
Poremećaji ne utječu samo na gotove lijekove. Prijeti i nestašica sirovina i ambalaže ključnih za farmaceutsku proizvodnju. Zemlje Zaljeva veliki su proizvođači petrokemijskih derivata koji su neophodni za izradu svega, od plastike za infuzijske vrećice do gumenih čepova za staklene bočice. Nadalje, napad u Kataru izazvao je veliku neizvjesnost u globalnoj opskrbi helijem. Katar je drugi najveći svjetski proizvođač ovog plina, koji je ključan za hlađenje magneta u uređajima za magnetsku rezonanciju (MRI) u bolnicama diljem svijeta.
Tako nestašice lijekova više nisu hipotetski scenarij, već realna prijetnja povezana s globalnim sukobima i ekonomskim pritiscima. Kako upozorava The Guardian, već i kratkotrajni prekidi u opskrbi mogu imati ozbiljne posljedice za pacijente i zdravstvene sustave. Time u prvi plan dolazi bolna istina – geopolitička nestabilnost u jednom dijelu svijeta može gotovo u terenu ugroziti zdravlje i sigurnost pacijenata tisućama kilometara daleko, pretvarajući regionalni sukob u globalnu zdravstvenu prijetnju.
(Ordinacija.hr)
