Saznajte ključne razlike između akutnog i kroničnog bronhitisa, kako prepoznati simptome i učinkovito smanjiti rizik od širenja infekcije.
Bronhitis je upala bronha, dišnih cijevi koje vode zrak u pluća, a pitanje zaraznosti ovisi o njegovom uzroku. Ako je uzrok virusni ili bakterijski, riječ je o akutnom bronhitisu koji se može prenijeti s osobe na osobu i to čak nekoliko dana prije nego što se pojave simptomi. Infekcija se širi kapljicama iz kašlja ili kihanja, zaraženom slinom ili dodirivanjem površina koje je prethodno dodirnula zaražena osoba.
S druge strane, kronični bronhitis obično nije zarazan. On nastaje zbog dugotrajne iritacije pluća, najčešće zbog pušenja ili izloženosti zagađenju, i ne može se prenijeti s osobe na osobu. Ipak, osobe s kroničnim bronhitisom imaju povećanu osjetljivost na sekundarne infekcije, koje mogu biti zarazne.
Kada bronhitis postaje zarazan?
Kod akutnog bronhitisa, osoba može prenijeti infekciju i prije nego što osjeti prve simptome, što je posebno važno jer se u tom razdoblju ne osjeća bolesno, ali može zaraziti druge. Virusni bronhitis uzrokuju isti virusi koji izazivaju prehladu i gripu, a ponekad i COVID-19. Bakterijski bronhitis je rjeđi, ali i on može biti zarazan, osobito u slučaju neposrednog kontakta.
Bronhitis nastaje kada bronhi oteknu i počnu proizvoditi sluz koja služi kao zaštita pluća, ali istovremeno izaziva kašalj. To je zapravo način tijela da ukloni višak sluzi i mikroorganizme iz dišnih putova.
Simptomi bronhitisa
Simptomi akutnog bronhitisa obično počinju s osjećajem nelagode u prsima i upalom grla. Kašalj je jedan od glavnih znakova i može biti suhi ili praćen ispljuvkom sluzi. Osobe često osjećaju umor, glavobolju i bolove u tijelu, a ponekad se javlja i blaga povišena temperatura. Kašalj može trajati nekoliko tjedana, čak i nakon što drugi simptomi nestanu.
Kronični bronhitis razvija se postupno i često traje mjesecima ili godinama. Osobe s kroničnim bronhitisom često iskašljavaju sluz svakodnevno i lako su sklone infekcijama pluća. Dugotrajna iritacija dišnih putova, poput duhanskog dima, potiče kroničnu upalu i otežava disanje.
Koliko dugo je bronhitis zarazan?
Kod virusnog bronhitisa osoba može biti zarazna već nekoliko sati nakon izloženosti i ostati zarazna dok simptomi ne nestanu, što može biti od nekoliko dana do oko 10 dana. Bakterijski bronhitis može zahtijevati antibiotsko liječenje, a osoba obično prestaje biti zarazna 24 sata nakon početka uzimanja antibiotika.
Bakterijski bronhitis ponekad može napredovati u upalu pluća. Najčešći uzročnici su Streptococcus pneumoniae i Staphylococcus aureus. Zato je važno pratiti simptome i po potrebi se obratiti liječniku.
Kada bronhitis nije zarazan?
Kronični bronhitis obično nije zarazan jer nije posljedica infekcije. Njegov razvoj povezan je s dugotrajnom izloženošću štetnim tvarima, osobito duhanskom dimu, što izaziva upalu dišnih putova i oštećenje pluća. Međutim, kronični bronhitis povećava osjetljivost na sekundarne infekcije, koje tada mogu biti zarazne za druge.
Osobe s drugim plućnim bolestima, poput KOPB-a, emfizema, astme, ožiljaka na plućima ili tuberkuloze, imaju veći rizik od razvoja kroničnog bronhitisa i teže podnose infekcije.
Kako se zaštititi i smanjiti rizik od zaraze
Ako ste bolesni, najbolje je ograničiti kontakt s drugim ljudima i brinuti o higijeni. Preporučuje se ostati kod kuće dok se ne osjetite bolje, održavati udaljenost od ukućana i često prati ruke. Kašljite ili kišite u lakat, a ne u ruke, i dezinficirajte površine koje drugi dodiruju. Nošenje maske pomaže smanjiti širenje klica.
Za prevenciju zaraznog bronhitisa važno je izbjegavati bliski kontakt sa zaraženim osobama, prati ruke ili koristiti dezinfekcijsko sredstvo kada to nije moguće. Starije osobe i kronični bolesnici trebali bi se cijepiti protiv gripe i razmotriti cjepivo protiv upale pluća kako bi smanjili rizik od komplikacija.
Kada posjetiti liječnika
Većina akutnog bronhitisa prolazi sama od sebe uz odmor, tekućinu i zdrav način života. Liječnika treba posjetiti ako se pojave visoka temperatura, iskašljavanje krvi, otežano disanje ili škripanje, simptomi se ne poboljšavaju nakon tri tjedna ili kašalj nestaje i ponovno se vraća. Pravovremeni savjet liječnika važan je kako bi se spriječile komplikacije poput upale pluća.
(Ordinacija.hr)
