Nova istraživanja pokazuju da klimatske promjene i sve češće suše u prirodi mogu povećati rizik od otpornosti na antibiotike, povezano i s kliničkim bolničkim okruženjem.
Globalne klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije suše, a nova istraživanja pokazuju da upravo suše mogu stvarati savršene uvjete za razvoj bakterija otpornih na antibiotike. Iako se često krivi pretjerana uporaba antibiotika u medicini, znanstvenici sada ističu da otpornost ne nastaje samo u bolnicama – ona se razvija i u tlu, u prirodnom okolišu.
Studija istraživača s California Institute of Technology, piše ScienceAlert, pokazuje da suša povećava koncentraciju prirodnih antibiotika u tlu. Takvi uvjeti prisiljavaju mikroorganizme da evoluiraju gene koji im omogućuju preživljavanje, odnosno otpornost na antibiotike.
Ključno pitanje: prijenos otpornosti iz tla u bolnice
Kako suše postaju sve češće i raširenije, mikrobi koji već posjeduju genetski „alat“ za preživljavanje u ovim uvjetima dobivaju priliku za širenje. Bakterije su oduvijek proizvodile antibiotike u tlu kako bi se natjecale s drugim mikroorganizmima, a otpornost na antibiotike razvila se mnogo prije nego što ih je čovjek počeo koristiti u medicini.
– Bakterije otpornosti na antibiotike i geni koji im omogućuju otpornost postoje stoljećima, razvijajući se kao prirodna obrana protiv bakterija koje proizvode antibiotike. Ovo otvara ključno pitanje: koji okolišni faktori mogu potaknuti prijenos gena otpornosti iz tla u izgrađeni okoliš i ljudske patogene? – objašnjava mikrobiološki ekolog Timothy Ghaly s Macquarie University, koji nije sudjelovao u studiji.
Kako bi to istražili, znanstvenici iz CIT-a analizirali su pet različitih skupova podataka s uzorcima tla prikupljenim u SAD-u, Kini i Europi. Obuhvaćena su različita okruženja – poljoprivredna zemljišta, pašnjaci, šume i močvare – kako bi se proučio učinak suše na mikrobiološke zajednice u tlu.
Rezultati: suha tla potiču otpornost
Rezultati su jasni: u uvjetima suše povećala se količina genetskog materijala bakterija koje proizvode antibiotike, kao i gena koji omogućuju otpornost. Drugim riječima, bakterije u suhim tlima bolje su prilagođene preživljavanju u prisutnosti antibiotika.
U laboratorijskim eksperimentima znanstvenici su dodali antibiotik u minijaturni ekosustav tla kojeg su osušili kako bi simulirali sušu. Povećanjem koncentracije antibiotika u tlu, bakterije koje su već bile otporne preživjele su bez problema, dok su one osjetljive gotovo potpuno nestale. Među preživjelima bile su i bakterije koje same proizvode antibiotike – one su po prirodi otporne na vlastite spojeve. Na kraju, tlo je postalo obogaćeno i bakterijama proizvođačima antibiotika i bakterijama otpornim na antibiotike.
Suše i javno zdravlje
– Ovo istraživanje jasno pokazuje kako suša pojačava otpornost bakterija u tlu, a autori studije idu korak dalje i povezuju ovaj prirodni fenomen s globalnim javnim zdravljem – kaže Ghaly.
Analiza bolnica u 116 zemalja pokazala je snažnu povezanost između učestalosti otpornosti na antibiotike unutar bolnica i lokalnog indeksa suhoće – što znači da što je klima u okolini suša, to je otpornost u bolnicama izraženija. Ta veza ostala je čvrsta i kada su istraživači uzeli u obzir nacionalni prihod, koji također utječe na uporabu antibiotika i kvalitetu zdravstvenog sustava.
– Ovo sugerira da ključni pokretač otpornosti u kliničkom okruženju djeluje putem globalnog okolišnog mehanizma: klimatski uvjeti u prirodnim ekosustavima mogu utjecati na evoluciju patogena u izgrađenom okolišu, a time i na ljudsko zdravlje – zaključuje Ghaly.
Klimatske promjene povećavaju rizik
Iako trenutačno nije dovoljno dokaza da se tvrdi da suše izravno uzrokuju otpornost u bolnicama, istraživanje pokazuje da klimatske promjene – i posebice sve intenzivnije suše – povećavaju rizike.
– Naša studija pokazuje kako klimatske promjene i mikrobiološka ekologija mogu zajedno utjecati na javno zdravlje, naglašavajući važnost integriranja okolišne i kliničke perspektive. Kako klimatska nestabilnost raste, ovakvi integrirani pristupi bit će ključni za predviđanje i smanjenje globalnog rizika od otpornosti na antibiotike – zaključuju autori. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Microbiology.
(Ordinacija.hr)
