PREVENT kalkulator i individualizirana procjena rizika omogućuju ranije odlučivanje o statinima, dok zdrav životni stil ostaje ključ prevencije srčanih bolesti.
Nove medicinske smjernice sugeriraju da osobe s povišenim kolesterolom mogu početi uzimati statine već u 30-ima, dok su dosadašnja pravila sugerirala početak u 40-ima. To ne znači da svaka osoba u toj dobi s povišenom razinom kolesterola treba odmah započeti s lijekovima, ali smjernice naglašavaju važnost ranijeg testiranja i preporučuju ažurirani alat za procjenu rizika.
Novi kalkulator rizika za 30-godišnjake
Liječnici se, piše Verywell Health, sada savjetuju da koriste PREVENT jednadžbe, kalkulator rizika namijenjen osobama već od 30 godina, kako bi procijenili desetogodišnji i 30-godišnji rizik od bolesti srca. Prethodno su smjernice koristile drugačiji kalkulator, predviđen samo za osobe starije od 40 godina i 10-godišnji rizik.
– Tradicionalni 10-godišnji kalkulatori rizika često podcjenjuju opasnost kod mlađih odraslih jer je njihov kratkoročni rizik od srčanih događaja nizak, čak i kada je dugoročni rizik visok – objašnjava Michael Shapiro, DO, MPH, FAHA, član odbora za izradu smjernica.
Kalkulator PREVENT uzima u obzir faktore poput krvnog tlaka, statusa pušenja, kolesterola i funkcije bubrega. Ako osoba u dobi od 30 do 39 godina ima LDL “loši” kolesterol 160 mg/dL ili više i procijenjeni 30-godišnji rizik od bolesti srca iznosi 10% ili više, liječnik može preporučiti statine uz promjene životnog stila.
– Ovo nije poziv na široku primjenu statina kod mladih, već pomak prema ranijoj i individualiziranoj procjeni rizika – dodaje Shapiro.

Što su statini i kako djeluju?
Statini su lijekovi na recept koji smanjuju LDL kolesterol i trigliceride, pomažu jetri izlučiti kolesterol i mogu povećati HDL “dobri” kolesterol, koji prenosi kolesterol u jetru na izlučivanje iz tijela.
Djeluju tako da sprječavaju jetru da koristi enzim HMG CoA reduktazu potreban za proizvodnju kolesterola. Budući da tijelo samo proizvodi oko 75% kolesterola, smanjenje proizvodnje ima značajan učinak, dok preostali kolesterol dolazi iz hrane.
Statini se uzimaju jednom dnevno, u isto vrijeme, s hranom ili bez nje. Oni koji se brzo razgrađuju najbolje djeluju navečer, dok oni koji ostaju dulje u tijelu jednako djeluju i ako se uzimaju ujutro ili popodne.
Glavna svrha statina je smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara kontrolom razine “lošeg” LDL kolesterola, koji može uzrokovati suženje arterija (aterosklerozu). Ako se plak u arterijama destabilizira, može izazvati srčani ili moždani udar.
Statini također mogu pomoći u dugoročnom usporavanju nakupljanja plaka, čime se poboljšava protok krvi i smanjuje opterećenje srca.
Tko ih treba uzimati?
Statini su namijenjeni osobama koje ne mogu dovesti kolesterol u normalu samo promjenom prehrane i povećanjem tjelesne aktivnosti. Liječnik procjenjuje individualni rizik uzimajući u obzir dob, spol, obiteljsku povijest, dijabetes, visok krvni tlak, pušenje i genetiku.
Najčešći indikatori za propisivanje statina:
- LDL >190 mg/dL i ne može se smanjiti promjenom načina života
- LDL >160 mg/dL, obiteljska povijest ranih bolesti srca i dob 20-39 godina
- Povijest srčanog ili moždanog udara ili periferne arterijske bolesti
- Dijabetes i LDL ≥70 mg/dL, dob 40-75 godina
- Visok rizik od srčanih bolesti i LDL ≥70 mg/dL, dob 40-75 godina

Sigurnost i nuspojave
Mnogi se ljudi brinu zbog dugotrajne terapije u 30-ima, ali većina pacijenata ne doživljava štetne nuspojave.
– Nema problema liječiti 30-godišnjaka statinom tijekom cijelog života. Statini su vrlo sigurni – kaže Allen J. Taylor, MD, kardiolog.
U vrlo rijetkim slučajevima mogu se pojaviti oštećenja mišića ili bubrega, a osobe u riziku od dijabetesa tipa 2 mogu imati nešto veći rizik. Nuspojave mogu uključivati glavobolju, mučninu, vrtoglavicu, probavne smetnje i bolove u mišićima, dok su ozbiljne nuspojave poput razgradnje mišića ili oštećenja jetre rijetke.
Ako jedan tip statina izazove nuspojave, liječnik može prepisati drugi tip ili savjetovati prilagodbu prehrane (npr. izbjegavanje grejpa i nara).
Statini i promjena životnog stila
Promjena životnog stila i dalje je temelj prevencije: pravilna prehrana i tjelesna aktivnost ključni su za zdravlje srca. No kod osoba s povišenim rizikom, posebno onih s obiteljskom poviješću bolesti srca, statini mogu biti nužni za dugoročno očuvanje zdravlja.
– Što ranije intervenirate kako biste izbjegli kumulativnu izloženost faktoru rizika, to je bolje. Baš kao što je bolje što prije prestati pušiti, tako je i s visokim kolesterolom – zaključuje preventivni kardiolog Sean Heffron, MD.
(Ordinacija.hr)




