Sezona cvjetanja ambrozije, korova koji u našim krajevima predstavlja jednog od najagresivnijih alergena, traje od sredine srpnja pa sve do prvog mraza u kasnu jesen, s vrhuncem koncentracije peludi u zraku tijekom kolovoza i rujna.
Sezona cvjetanja ambrozije, korova koji u našim krajevima predstavlja jednog od najagresivnijih alergena, traje od sredine srpnja pa sve do prvog mraza u kasnu jesen, s vrhuncem koncentracije peludi u zraku tijekom kolovoza i rujna. Za otprilike 10 do 20 posto ljudi to znači tjedne i mjesece borbe s neugodnim simptomima koji značajno narušavaju kvalitetu života. Simptomi sezonskog alergijskog rinitisa, poznatijeg kao peludna groznica, uključuju napadaje kihanja, često i više od deset puta zaredom, vodenasti iscjedak iz nosa, svrab nosa i očiju, začepljenost, crvenilo i suzenje očiju. Kod osjetljivijih osoba, posebice onih koje boluju od astme, pelud ambrozije može izazvati i teže respiratorne probleme poput kašlja, otežanog disanja i osjećaja pritiska u prsima. Jedna jedina biljka ambrozije sposobna je proizvesti i do milijardu zrnaca peludi, koja se zahvaljujući vjetru mogu prenijeti stotinama kilometara daleko.
Alergološki testovi
Ako primijetite da vam se simptomi slični prehladi ponavljaju svake godine u isto vrijeme, krajem ljeta i početkom jeseni, velika je vjerojatnost da niste samo “pokupili virus”, već da je riječ o alergiji. Prvi korak prema ispravnoj dijagnozi i olakšanju je posjet liječniku, po mogućnosti specijalistu alergologu. Liječnik će najprije uzeti detaljnu anamnezu, pitajući vas o vrsti i trajanju simptoma te njihovoj povezanosti s određenim godišnjim dobom. Ponekad osobe alergične na ambroziju mogu iskusiti i takozvani oralni alergijski sindrom, pri kojem konzumacija određenog voća i povrća, poput banane, dinje, lubenice ili krastavca, uzrokuje svrab i oticanje usana i usta. Upravo su ti detalji ključni za usmjeravanje daljnje dijagnostike, koja se oslanja na specifične alergološke testove.
Uz alergene, nanose se i dvije kontrolne kapljice: pozitivna kontrola (histamin), koja uvijek mora izazvati reakciju, i negativna (fiziološka otopina), koja ne smije izazvati reakciju. Rezultati su vidljivi već nakon 15 do 20 minuta.
Najbrži, najpouzdaniji i najčešće korišten dijagnostički alat je kožni ubodni test, poznat i kao “prick” test. Riječ je o jednostavnom i gotovo bezbolnom postupku koji se najčešće izvodi na unutarnjoj strani podlaktice. Na kožu se nanose male kapljice pročišćenih otopina različitih alergena, uključujući i ekstrakt peludi ambrozije. Zatim se kroz svaku kapljicu sterilnom plastičnom lancetom lagano zagrebe površinski sloj kože kako bi alergen došao u kontakt sa stanicama imunološkog sustava. Uz alergene, nanose se i dvije kontrolne kapljice: pozitivna kontrola (histamin), koja uvijek mora izazvati reakciju, i negativna (fiziološka otopina), koja ne smije izazvati reakciju. Rezultati su vidljivi već nakon 15 do 20 minuta. Ako ste alergični, na mjestu uboda alergena ambrozije pojavit će se crvenilo i blaga oteklina s osjećajem svraba, slično ubodu komarca. Važno je napomenuti da se prije kožnog testiranja najmanje tri do sedam dana ne smiju uzimati antihistaminici, jer oni mogu prikriti stvarnu reakciju i dati lažno negativan rezultat.
Ponekad, ako je kožni test negativan, a klinička slika i dalje snažno upućuje na alergiju, liječnik može preporučiti i osjetljiviji intradermalni test, kod kojeg se mala količina alergena ubrizgava neposredno ispod površine kože.
U situacijama kada kožni test nije moguće izvesti, primjerice kod osoba s proširenim ekcemom, dermografizmom ili onih koji ne mogu prekinuti terapiju antihistaminicima, kao alternativa se koristi krvni test. Ovom metodom iz uzorka venske krvi mjeri se razina specifičnih antitijela imunoglobulina E (IgE) usmjerenih protiv peludi ambrozije. Prednost ovog testa je što se može napraviti u bilo koje doba godine, neovisno o prisutnosti simptoma, i ne zahtijeva prekid uzimanja lijekova. Iako se na rezultate čeka nekoliko dana, krvni testovi su vrlo pouzdani i pomažu u potvrdi dijagnoze. Ponekad, ako je kožni test negativan, a klinička slika i dalje snažno upućuje na alergiju, liječnik može preporučiti i osjetljiviji intradermalni test, kod kojeg se mala količina alergena ubrizgava neposredno ispod površine kože.
Što nakon dijagnoze?
Jednom kada je alergija na ambroziju potvrđena, alergolog će vam preporučiti individualizirani plan liječenja. Prva linija obrane je, koliko je to moguće, izbjegavanje kontakta s peludi. To uključuje držanje zatvorenih prozora stana i automobila, korištenje klima uređaja s HEPA filterima, tuširanje i pranje kose nakon boravka na otvorenom kako bi se uklonila nakupljena pelud te izbjegavanje sušenja rublja vani. Sljedeći korak je farmakoterapija. Liječnik će vam vjerojatno preporučiti lijekove poput antihistaminika u obliku tableta, protuupalnih nazalnih sprejeva ili kapi za oči. Najbolji učinak postiže se ako s uzimanjem terapije započnete preventivno, otprilike dva tjedna prije početka sezone cvjetanja ambrozije, čime se sprječava razvoj snažne upalne reakcije.
Najbolji učinak postiže se ako s uzimanjem terapije započnete preventivno, otprilike dva tjedna prije početka sezone cvjetanja ambrozije, čime se sprječava razvoj snažne upalne reakcije.
Za pacijente s umjerenim do teškim simptomima koji ne reagiraju dobro na standardnu terapiju, postoji i dugoročno rješenje u obliku alergenske imunoterapije. Ovaj oblik liječenja, dostupan kao potkožne injekcije ili sublingvalne tablete (koje se otapaju pod jezikom), jedini liječi sam uzrok alergije. Cilj imunoterapije je postupno “navikavanje” imunološkog sustava na alergen kroz kontrolirano izlaganje malim, ali rastućim dozama ekstrakta peludi. Terapija traje nekoliko godina, no može dovesti do značajnog i dugotrajnog smanjenja simptoma, smanjene potrebe za lijekovima te sprječavanja razvoja novih alergija i astme. Odluku o najprikladnijem obliku liječenja donijet ćete u dogovoru sa svojim alergologom, na temelju jačine simptoma i specifičnosti vaše alergije. ( Ordinacija.hr )
