Lipoprotein(a) je genetski uvjetovan i stabilan čimbenik rizika koji može značajno povećati vjerojatnost ateroskleroze te srčanog i moždanog udara, neovisno o klasičnim masnoćama u krvi.
Lipoprotein(a), skraćeno Lp(a), često se naziva tihim ili zaboravljenim čimbenikom rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Za razliku od kolesterola ili triglicerida, čije se razine mogu mijenjati prehranom, tjelovježbom i lijekovima, koncentracija Lp(a) u krvi u više od 90 posto slučajeva genetski je određena te u pravilu ostaje stabilna tijekom cijelog života, već od ranog djetinjstva.
Upravo zbog toga vodeća europska kardiološka i aterosklerotska društva danas preporučuju da svaka odrasla osoba barem jednom u životu izmjeri razinu Lp(a) kako bi se procijenio individualni rizik. Procjenjuje se da otprilike svaka četvrta osoba na svijetu ima povišene vrijednosti koje mogu znatno povećati opasnost od srčanog i moždanog udara, neovisno o drugim faktorima rizika poput “lošeg” LDL kolesterola. Liječnik će vas najčešće uputiti na ovu pretragu ako postoji sumnja na povećan kardiovaskularni rizik koji nije objašnjen standardnim mjerenjima masnoća u krvi.
“Tihi” gen koji ne ovisi o životnim navikama
Glavni okidač je obiteljska povijest bolesti srca i krvnih žila, pogotovo ako je netko od vaših najbližih srodnika doživio srčani, odnosno moždani udar ili je imao potrebu za ugradnjom stenta u mlađoj životnoj dobi – kod muškaraca prije 55., a kod žena prije 65. godine. Spoznaja o povišenoj razini Lp(a) ključna je jer pomaže u boljoj procjeni ukupnog rizika.
Povišena koncentracija smatra se neovisnim uzročnim faktorom za aterosklerozu, proces nakupljanja plaka u krvnim žilama, ali i za kalcifikacijsku stenozu aortalnih zalistaka, opasno suženje važnog srčanog zaliska. Budući da je razina Lp(a) uglavnom stabilna tijekom života, ponavljanje testa u pravilu nije potrebno. Jedno mjerenje najčešće je dovoljno. Ipak, postoje iznimne situacije u kojima se koncentracija Lp(a) može promijeniti, pa liječnik može zatražiti ponovnu provjeru.
To se ponajprije odnosi na žene koje ulaze u menopauzu, jer se tada razina može znatno povećati, pogotovo ako su prijašnji nalazi bili u graničnom području. Također, ponovno testiranje može biti razumno kod pacijenata kod kojih se razvije bolest bubrega, poput nefrotskog sindroma, ili kod onih s poremećajem rada štitnjače, odnosno hipotireozom, jer oba stanja mogu utjecati na povišenje Lp(a).
Kako smanjiti ukupni kardiovaskularni rizik?
Trenutačno ne postoje odobreni lijekovi čija je primarna svrha snižavanje lipoproteina(a), iako su nove, obećavajuće terapije u završnim fazama kliničkih ispitivanja.
Do tada, strategija se temelji na minimiziranju ukupnog kardiovaskularnog rizika. Liječnik će se usredotočiti na strogu kontrolu svih ostalih faktora: agresivno snižavanje LDL kolesterola statinima i drugim lijekovima, regulaciju krvnog tlaka i šećerne bolesti te poticanje zdravih životnih navika.
(Lana Kovačević Levaj)
